Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali, što je ponajviše posljedica pritiska na tehnološki sektor, nakon što je Fed zbog visoke inflacije u SAD-u najavio brže ukidanje poticaja i povećanje kamatnih stopa u idućoj godini.
Dow Jones oslabio je 29 bodova ili 0,08 posto, na 35.927 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,87 posto, na 4.668 bodova, a Nasdaq indeks 2,47 posto, na 15.180 bodova.
Gubici Nasdaqa i S&P 500 indeksa ponajviše su posljedica oštrog pada cijena dionica velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Nvidia, Microsoft, Amazon i Tesla.
Te su dionice u ovoj godini predvodile po rastu cijena, kao i lani, no ulagači sada procjenjuju da će u okruženju s višim kamatnim stopama i oporavkom gospodarstva bolje proći sektori koji su osjetljiviji na kretanja u gospodarstvu.
Tako su jučer porasle cijene dionica u financijskom sektoru, s obzirom da će u idućoj godina američka središnja banka povećati ključne kamatne stope.
U srijedu je, naime, Fed odlučio ubrzati proces ukidanja gospodarskih poticaja kako bi suzbio inflaciju.
Tako će program otkupa obveznica završiti u ožujku, dok bi u idućoj godini Fed mogao povećati ključne kamatne stope čak u tri navrata, a prvi put već krajem zime ili početkom proljeća.
Nakon poruka Feda, u srijedu su burzovni indeksi snažno porasli, no već u četvrtak su pali. Pritom su pale cijene dionica u tzv. sektorima rasta, kao što je tehnološki, dok su ojačali tzv. sektori vrijednosti, a koji bi mogli imati bolje rezultate tijekom oporavka gospodarstva.
„Vidimo da se novac povlači iz sektora rasta, kao što bi i trebao, jer će ti sektori biti manje privlačni u okruženje u kojemu kamate rastu. Puno je neizvjesnosti na ulasku u 2022. godinu u kojoj bi Fed mogao biti oštriji nego dosad”, kaže Dennis Dick, trgovac u tvrtki Bright Trading.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle, nakon što su britanska i norveška središnja banka povećale kamatne stope, dok je Europska središnja banka smanjila količinu poticaja.
Londonski FTSE indeks ojačao je 1,25 posto, na 7.260 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,03 posto, na 15.636 bodova, a pariški CAC 1,12 posto, na 7.005 bodova.
Europska središnja banka (ECB) u četvrtak je objavila da će u ožujku 2022. godine okončati krizne poticaje gospodarstvu eurozone i potom pojačati standardne mjere potpore zbog neizvjesnosti koju stvaraju nove varijante koronavirusa.
ECB će tako u prvom tromjesečju 2022. dodatno smanjiti kupnju obveznica u sklopu kriznog pandemijskog programa PEPP ukupne vrijednosti 1.850 milijardi eura i potpuno ga ugasiti u ožujku.
U drugom će pak tromjesečju udvostručiti kupnju obveznica iz standardnog programa koji su oformili kako bi poduprli gospodarstvo i potaknuli inflaciju nakon dužničke krize u eurozoni.
Tako će u razdoblju od travnja do lipnja kupovati obveznice u vrijednosti 40 milijardi eura, a u razdoblju od srpnja do rujna smanjit će vrijednost kupovina na 30 milijardi eura. Od listopada kupovat će obveznice za 20 milijardi eura, ne navodeći kada bi mogla ugasiti program.
