“Ne, vrijeme za posjet pape Moskvi još nije sazrelo”, izjavio je ovih dana u Rimu metropolit Volokolamska Hilarion Alfejev, odgovoran za vanjsku politiku patrijarha Ruske pravoslavne crkve.
Ta izjava podsjeća na onu iz osamdesetih godina koju je smislio tadašnji jugoslavenski ministar vanjskih poslova Josip Vrhovec. Nakon što je u prosincu 1980. tadašnji predsjednik Predsjedništva SFRJ Cvijetin Mijatović, dakle samo pola godine nakon Titove smrti, pozvao Ivana Pavla II. u Jugoslaviju, Beograd je diplomatski kazao kako za papin posjet vrijeme još nije sazrelo. Ruske su civilne vlasti nakon pada Sovjetskog Saveza pozvale papu, tada Ivana Pavla II., u Moskvu, ali za Rusku pravoslavnu crkvu to je bilo preuranjeno.
Na susret s papom Franjom u ponedjeljak 25. studenoga u Vatikan dolazi ruski predsjednik Vladimir Putin. Neće pozvati papu Franju u Moskvu jer takav poziv već postoji i ne treba ga ponavljati. Uostalom, to je Putin kazao i nakon susreta s papom Benediktom XVI. 2007.
Predsjednici s papama
Vatikansko-ruski diplomatski odnosi, uspostavljeni 1990., gotovo 20 godina kasnije podignuti su na razinu veleposlanstava. Ti odnosi bili su osnovna tema polusatnog razgovora između pape Benedikta XVI. i tadašnjeg ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva u Vatikanu. Medvedev je bio četvrti ruski čelnik, poslije Gorbačova, Jeljcina i Putina, koji je posjetio sjedište Katoličke crkve. Putin je razgovarao i s Ivanom Pavlom II. i s Benediktom XVI., a sada će se sastati i s papom Franjom. Ni Medvedev nije pozvao papu u Moskvu jer su to učinili njegovi prethodnici. Podsjetimo i da je Medvedev darovao papi 22 toma pravoslavne enciklopedije koja su nedostajala, Putin je, naime, 2007. donio Ratzingeru prvi dio te enciklopedije. Benedikt XVI. je Medvedevu kazao kako će teško čitati to opširno djelo, na što je ruski predsjednik dodao kako će papi u tome zasigurno netko pomoći. I ta razmjena misli dovoljno govori kako je susret bio srdačan.
Ostatak teksta pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista...
