Razlog okupljanja 27 premijera i predsjednika u predprazničnu subotu u Bruxellesu nisu bili bilateralni problemi poput onoga na slovensko-hrvatskoj granici, nego usvajanje smjernica za pregovore s Velikom Britanijom o Brexitu, no ipak postoji veza između teme summita i činjenice da je pronađeno rješenje za gužve na granici između Slovenije i Hrvatske. Osim oko toga, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker jučer je posredovao u pronalaženju rješenja za još dva slična “detalja”: za spor Španjolske i Portugala zbog nuklearnog otpada te za povratak Danske u suradnju s Europolom. Sva tri “detalja” postala su bitna liderima EU iz jednog razloga: kako bi 27 država članica EU pokazalo da je među njima zajedništvo, da su ujedinjenije nego prije pokretanja procedure za izlazak V. Britanije.
Potkopavanje jedinstva
– Juncker se želi pobrinuti da, kako se krećemo prema Brexitu u kojem EU 27 mora pokazati jedinstvo, svi “iritanti” budu uklonjeni s puta – rekao nam je jedan dužnosnik EU jučer ujutro, uoči summita i sastanka Juncker - Plenković - Cerar, koristeći izraz za (s)tvari koje iritiraju, nadražuju, u ovom slučaju to nešto je jedinstvo EU27 protiv Ujedinjenog Kraljevstva. Drugim riječima, u Bruxellesu su shvatili da moraju pomoći da se riješi hrvatsko-slovenski problem novom uredbom o sustavnim kontroloma jer je za EU27 politički važno da nema takvih čarki. I predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk naglasio je takvu poruku nakon završetka summita, na kojemu su smjernice za pregovore o Brexitu usvojene apsolutnim konsenzusom, kako je rekao hrvatski premijer Andrej Plenković. – Proeuropska atmosfera je zbog Brexita puno snažnija u 27 država članica EU nego prije – rekao je Tusk.
Britansko tržište rada
Među smjernicama je naglašeno da je za ostale u EU bitno da se dogovore povoljna osobna prava (poput prava na rad) za državljane EU u V. Britaniji nakon njezina izlaska iz EU. Za ostale u EU bitno je da Britanci pri izlasku plate račun, koji prema neslužbenim informacijama može iznositi oko 60 milijardi eura, na ime prije preuzetih financijskih obveza. Obje stvari važne su i za Hrvatsku jer bi, primjerice, neplaćanje britanskih financijskih obveza stvorilo rupu u europskom proračunu pa bi bilo i manje novca za Hrvatsku u fondovima EU. Hrvatska želi i da njeni državljani, kojima dosad nije otvoreno britansko tržište rada kao drugima u EU (zbog prijelaznih razdoblja za nove članice), ne budu diskriminirani. – Taj problem riješit ćemo kroz pregovarački okvir i uz Michela Barniera – rekao je Plenković spominjući ime glavnog pregovarača EU27 koji bi u pregovorima o Brexitu očito trebao zastupati i hrvatske posebne zahtjeve.
/
