Pad Kabula pod vlast talibana i kaotični napori međunarodne evakuacije pokazuju da Europa mora razviti vlastite vojne kapacitete neovisno o Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell.
Šokantan kolaps
Borrell je rekao kako će se europske sile boriti za evakuaciju svojih građana i afganistanskih saveznika prije nego što SAD okonča svoju operaciju u zračnoj luci u Kabul, piše Klix.ba.
Nekoliko američkih saveznika zatražilo je od Washingtona da produlji evakuaciju, što je u petak potvrdio glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg jer će bez zaštite 6000 američkih vojnika raspoređenih u zračnoj luci europske operacije možda morati prestati.
Šokantan kolaps afganistanske vlade, koju podržava Zapad, kaotični prizori u zračnoj luci i strahovi da bi nova generacija afganistanskih izbjeglica mogla pokušati krenuti u Europu oživjeli su govore o Europi koja razvija sredstva za samostalno djelovanje. Diplomatska misija Europske unije u Kabulu ima 400 afganistanskih zaposlenika i članova obitelji koji bi mogli emigrirati u Europu, međutim, samo ih je 150 do sada uspjelo napustiti zemlju, a neki od zrakoplova koje su poslale vojske EU zemalja lete napola prazni. - Trećina putnika na letu koji je u subotu stigao u Španjolsku bili su Amerikanci- rekao je Borrell.
- Problem je pristup zračnoj luci, američke provjere i sigurnosne mjere su vrlo jake i sprečavale su prolazak afganistanskog osoblja - rekao je Borrell, dodajući da je Bruxelles zatražio od Washingtona da pokaže “veću fleksibilnost”. Kreatori europske politike strahuju da Kabul neće biti iznimka i da bi buduće krize u Iraku ili u regiji Sahel u zapadnoj Africi mogle zahtijevati slične vojne misije za osiguranje europskih građana i interesa, možda bez podrške SAD-a. - Žalim zbog načina na koji su se stvari odvijale, ali nitko nije tražio mišljenje Europljana - rekao je.
- Neke zemlje će morati sebi postaviti pitanja o američkom savezniku koji, kako je rekao Joe Biden, ne želi voditi tuđe ratove. Europljani nemaju izbora. Moramo se organizirati da se nosimo sa svijetom kakav jest, a ne sa svijetom o kojem sanjamo - dodao je.
“Strateški kompas”
Europska unija već razvija ono što naziva svojim novim “strateškim kompasom”, okvirom koji će 27 država članica, djelujući zajedno, imati više diplomatske i vojne snage te razviti više onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva “strateškom autonomijom”. Kako su se događaji odvijali u Kabulu, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, koji je domaćin summita lidera EU-a, rekao je da situacija u Afganistanu nije uspješna priča za međunarodnu zajednicu. - Moramo analizirati kako EU može dalje razviti sposobnosti i pozitivno utjecati na međunarodne odnose kako bi obranio svoje interese. Naša strateška autonomija EU ostaje na vrhu našeg dnevnog reda - rekao je. Za Borrella to mora uključivati zajedničke vojne snage.
- Predložit ćemo da se Uniji da ekspedicijska snaga od 50.000 ljudi, sposobna djelovati u okolnostima kakve vidimo u Afganistanu - rekao je Josep Borrell. Istaknuo je da će u rujnu posjetiti Irak, Tunis i Libiju te da će iduća kriza biti u Iraku i Sahelu. - Europa reagira samo u krizi.
Afganistan bi je mogao probuditi. Došao je trenutak da joj se dodjeli vojna sila sposobna za borbu ako je potrebno - zaključio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell.
