Bivšeg novinara Danasa, medijskog magnata s grupacijom Avaz, političara i ministra sigurnosti BiH, u Sarajevu istodobno osporavaju, ali mu i priznaju da je pragmatična osoba spremna na nove političke iskorake prijeko potrebne toj nacionalno izbrazdanoj zemlji. Kaže da mu je najteže bilo kada je kao novinar Danasa prije više od 23 godine bio prezren zbog napisa da će se Jugoslavija raspasti, a BiH, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija ili Kosovo postati neovisne države. Radončić je bio blizak s predsjednikom Alijom Izetbegovićem. Vlasnik je najveće tiskovine u BiH Avaza, desetaka drugih izdanja i televizijske postaje. Najveći toranj na Balkanu njegova je plava zgrada koja se izvija iznad Sarajeva. Na zakazani intervju na 31. katu Radončić je došao u pratnji nekoliko policijskih tjelohranitelja, a usput smo doznali kako je upravo deportirao dvojicu Iranaca zbog špijunaže. Postao je regionalna zvijezda nakon što je na Kosovu uhićen Naser Keljmendi, balkanski narkoboss koji živi u BiH, a čije se ime nalazi na američkoj crnoj listi.

:: Ministre, bojite li se povratka Keljmendija u BiH?

Vi znate da se oko Keljmendijeva slučaja godinama nastojalo sve mistificirati. Da se osobno bojim, on ne bi bio priveden, a prije toga lociran zahvaljujući našoj obavještajnoj službi (OSA) i u suradnji s kosovskom policijom stavljen u pritvor. Prema tome, Keljmendija se boji netko drugi. Za mene je najvažnija činjenica da smo policijski slučaj Keljmendi doveli pred pravosuđe. On je sada u pritvoru, naši će tužitelji, bilo u Sarajevu ako bude izručen BiH, ili na Kosovu ako ostane tamo, imati priliku dokazati njegovu krivnju, a odvjetnici nevinost.

:: Ali, tko se onda boji Keljmendija?

Njega se najviše boji bošnjačka državna mafija.

:: A tko su oni?

To su oni koji su ubili pokojnog Jozu Leutara kao zamjenika ministra unutarnjih poslova FBiH ili gospodina Nedžada Ugljena koji je bio visokopozicionirani šef obavještajne službe. To je bošnjačka državna mafija koja iza sebe ima ubojstvo obitelji načelnika zapovjednika Armije BiH Sefera Halilovića, mafija koja iza sebe ima i desetak drugih politički i interesno motiviranih ubojstava ili nerazriješenih zločina nad Hrvatima povratnicima u središnju Bosnu.

:: Bit ću izravan, ciljate li na SDA i gospodina Bakira Izetbegovića, aktualnog člana Predsjedništva BiH, kako uspijevam čitati između redova?

Nema tu ništa između redova. Nedžad Ugljen, koji je likvidiran, neposredno prije toga na više mjesta tvrdio je da će ga ubiti Bakir Izetbegović i išao je po mnogim redakcijama u Sarajevu da to priopći novinarima. Ćelo Delalić (nekadašnji zapovjednik Devete brdske brigade Prvog korpusa Armije BiH i član sarajevskog podzemlja) ubijen je, a samo nekoliko dana prije toga dao je intervju Slobodnoj Bosni, koji je objavljen posmrtno, u kojem je najavio da će ga likvidirati Bakir Izetbegović. Usto, tajne muslimanske službe bile su povezane s Bakirom Izetbegovićem. Sudjelovale su i u mnogim ratnim te poratnim korupcijskim prijevarama i imale veze s kriminalcima i ratnim profiterima.

:: Iznosite ozbiljne optužbe, ali navodno ste i vi imali dobre odnose upravo s gospodinom Izetbegovićem?!

Ne treba ni od čega praviti stereotip pa ni od ovoga. Vi možete s nekim komunicirati ili netko s vama a da se prethodno ne prejudicira da je netko kriv dok se to na sudu ne dokaže. Primjerice, na pitanje o Keljmendiju odgovaram da sam ja, kao ministar sigurnosti BiH, a tu funkciju obavljam tek nekoliko mjeseci, njegovo lociranje i uhićenje stavio na prvo mjesto i da se to vrlo brzo zaista i dogodilo. Prije toga se o Keljmendiju šest godina pričalo i pisalo kao o vođi narkomafije ili nekome tko čini druge zločine. U međuvremenu on se slobodno šetao po Sarajevu bez optužnice ili naloga za uhićenje, koji je netko napisao tek kada je on otišao iz BiH. Meni su ga u igri zamjene identiteta podmetali ljudi koji su mu dali bh. državljanstvo ili informacije da se skloni i ode iz BiH.

:: Što je s Irancima?

Naša obavještajna služba pratila je rad iranskih diplomata koji su zlorabili svoj status i bavili se nedopuštenim radnjama. Ako naša obavještajna služba, kao u svim zemljama svijeta, upozori ministarstvo sigurnosti da ti ljudi poduzimaju radnje koje nisu u interesu države BiH ni naših zapadnih prijatelja, naravno da ćete pokrenuti mehanizme da budu proglašeni nepoželjnim osobama. Mi smo ih zamolili da napuste BiH i oni su to učinili. Da nisu poslušali, bili bi uhićeni i izbačeni iz BiH.

:: Jeste li vi onda američki čovjek budući da su navodno to američki diplomati od vas tražili?

Ne! Ja sam čovjek BiH i radim u njezinom najboljem interesu. Budućnost BiH ne leži u naslanjanju na teheranski režim. Budućnost BiH nije u tome da mi kao država odbijamo sudjelovati u izolaciji teheranskog režima, već da se držimo europske obitelji naroda, zapadnih saveznika, zapadne civilizacije.

:: Ima li BiH svoga Sanadera?

Mislim da ih imamo puno više nego u Hrvatskoj. Zašto? Zato što u BiH postoje crni stranački fondovi koji se pogotovo vežu za SDA i javna poduzeća poput Telekoma i nekada Elektroprivrede i drugih kompanija. I ovdje imate ljude koji su zahvaljujući politici postali nevjerojatno bogati. Tako ne treba biti previše pametan i reći da BiH nema samo jednoga, nego nažalost više Sanadera.

:: U više navrata kritizirali ste SDA, ali se i gospodarski uspon vaše grupacije Avaz povezivao s tom strankom?!

Avaz je najprodavaniji bh. proizvod od prvog poslijeratnog dana, a ja sam tvorac toga proizvoda. Naposljetku, da netko tko je bio poznati novinar napravi uspješan medijski imperij i ostvari velike profite iskustvo je i u svim zemljama bivše Jugoslavije. Avaz je svake godine iskazivao izvanredne poslovne rezultate i to traje gotovo 20 godina. I istrage porezne uprave i tužiteljstva još prije deset godina pokazale su da u našem poslovanju nije bilo nikakvih crnih fondova ili novca dobivena izvan kioska za prodaju novina i našeg marketinga.

:: Bili ste bliski s prvim predsjednikom BiH Alijom Izetbegovićem. Možete li ga usporediti sa sinom Bakirom, koji je aktualni član BiH Predsjedništva, njihove vrline, mane?!

Gospodin Alija Izetbegović je kao i mnogi ljudi politički lutao. Godine 1993. u Sarajevu se održavao Bošnjački sabor na kojemu se raspravljalo o stvaranju bošnjačke republike, odnosno muslimanske države. Ta je ideja uz pomoć intelektualaca odbačena i Alija Izetbegović nastavio je raditi na stvaranju BiH kao višenacionalne države. Ja sam imao tu sreću ili nesreću da sam ga jako dobro znao i imao sam s njim možda čak i stotinu razgovora. I moram vam iznijeti jednu činjenicu – dok smo nas dvojica razgovarali, njegov sin Bakir Izetbegović bio je u drugoj sobi i nije mogao nazočiti tim razgovorima.

:: A tko je po vama bio zrelija politička figura, otac ili sin?

Alija Izetbegović je bio intelektualac, a Bakir ne spada u tu vrstu ljudi. I njih dvojica su neusporedivi. Jednostavno, Alija je toliko dominantan u odnosu na svog sina i bez tendencioznosti mogu reći da Bakir nažalost ništa nije naslijedio od dobrih osobina svog oca.

:: Hrvati u BiH zamjeraju bošnjačkim strankama što pokušavaju ostvariti potpunu dominaciju nametanjem člana Predsjedništva, Vlade i predsjednika Federacije. Kako to promijeniti?

Savez za bolju budućnost kojemu sam na čelu prvi je javno priznao da Bošnjaci ne smiju majorizirati Hrvate, da ne smiju birati hrvatske članove Predsjedništva, da BiH nije moguća ako Hrvati nisu jednakopravni.

:: Zašto vam je toliko bitno rješenje ‘hrvatskog pitanja’, što vam ipak ne donosi političke poene među bošnjačkim biračima?

Apsolutno ste u pravu, ali ja mislim da BiH nije moguća bez hrvatskog faktora i naroda. Ne smijemo dopustiti skrivene ambicije koje postoje u krugu ljudi oko Bakira Izetbegovića da se BiH raspadne tako da za to budu krivi Hrvati i Srbi a da jednom mladomuslimanskom krugu na dar padne bošnjačka republika. To je suicidalna politika i siguran sam da više od 99 posto Bošnjaka to ne želi i neće dopustiti. To ne žele ni naši susjedi, a ni Europa i druge velike i važne sile. Zato Bošnjaci ne smiju upasti u iskušenje i pogrešku koju su često u prošlosti činili najbrojniji narodi unutar jedne teritorijalne cjeline, da se osjećaju dominantnim i da sami drugim narodima nešto daju ili oduzimaju.

:: Aludirate na Srbe i Jugoslaviju?!

Ne. Bošnjaci nikad neće praviti velikosrpske greške. Mi želimo promovirati najbolja načela zapada, višenacionalnog društva i međusobnog poštovanja. Iluzija je govoriti o bratstvu i jedinstvu. To je povijesno potrošena kategorija. Ali nije potrošen interes da živimo pod zajedničkim državnim kišobranom i uz punu nacionalnu toleranciju imamo multietničku i zajedničku državu u kojoj nikome neće biti tijesno.

:: Kako gledate na odnos Hrvatske prema BiH?

Imao sam prigodu biti na jednome privatnom ručku s predsjednikom Josipovićem. Poznajem dosta hrvatskih političara iz više političkih opcija. Službeni Zagreb, kao važan politički centar za regiju, polako korigira svoja stajališta prema BiH u odnosu na vrijeme ‘95. Svi shvaćaju da je BiH trajna kategorija. Politika paternalizma koju je, još otprije rata, etablirao Tuđmanov HDZ preko ovdašnjeg HDZ-a polako ide u prošlost. Jako je važno da Zagreb prihvaća puni politički suverenitet bh. Hrvata unutar BiH i njihovu političku samostalnost u odnosu i na Zagreb. Inače, moja su iskrena očekivanja da službeni Zagreb bude veliki lobist i prijatelj BiH na europskom putu.

:: Hoće li hrvatski ulazak u EU pomoći da se možda raspetljaju politički prijepori u BiH?

Iako ovo neki mogu nepametno tretirati kao tobožnje slabljenje pregovaračke pozicije Bošnjaka u budućim unutrašnjim razgovorima, iako su Bošnjaci najveće žrtve rata sa 200.000 ubijenih i milijun raseljenih, mi, ipak, kao najbrojniji narod možda smo i najodgovorniji da sačuvamo BiH. Ponavljam, kao najbrojniji narod i najveća žrtva, moramo ponuditi najviše kompromisa. Ulazak Hrvatske u EU nas, kao državu i narod, može samo ohrabriti da uhvatimo posljednji vagon vlaka.

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?