Prava trudnica i rodilja u Bosni i Hercegovini toliko su različita da su sve masovnije pojave preseljenja ili fiktivnog odjavljivanja i prijavljivanja budućih majki iz jedne u drugu županiju. Ukazala je na to i udruga “Vesta“ iz Tuzle, koja je pokrenula inicijativu za poboljšanje položaja majki rodilja u BiH.
Nedostaju propisi
Iz ove udruge upozoravaju da u BiH ne postoji propis koji na jedinstven način regulira ostvarivanje prava po osnovi trudnoće, poroda i njege djeteta. Reguliranje ovih prava je u nadležnosti entiteta i županija, koji ovisno o financijskim mogućnostima izvršavaju svoje obveze. -Isplata naknada za majke rodilje trenutačno je vrlo neujednačena, a u nekim dijelovima države se uopće ne realizira. Rodilje u Federaciji BiH u dosta su nepovoljnijem položaju u odnosu na rodilje u Republici Srpskoj, upozoravaju iz “Veste“. Federalni zakon propisuje da se rodiljama utvrđuje naknada u postotku od ostvarene plaće u razdoblju od šest mjeseci prije poroda, a postotak se utvrđuje propisima županija. U pojedinim županijama nemaju propise kojima je ova oblast regulirana, što znači da rodilje u tim županijama ne primaju nikakvu naknadu. Tamo gdje ipak primaju naknade, njihova visina se kreće od 60 do 90 posto prosječne plaće. Položaj nezaposlenih rodilja još je teži, jer one ostvaruju svoja prava samo u okviru socijalne pomoći i to uglavnom jednokratno ovisno o financijskoj moći županije u kojoj žive. Primanja na koja one u najboljem slučaju mogu računati kreću se od 80 do 160 KM mjesečno. Osim pada nataliteta, posljedica ovakvog šarenila propisa su sve češća stvarna ili fiktivna preseljenja trudnica iz jedne u drugu županiju ili entitet, pa i u susjedne zemlje. - Čest je slučaj da nezaposlene trudnice iz BiH koje imaju hrvatsko državljanstvo odlaze na porod u Hrvatsku, kako bi ostvarile mjesečnu naknadu od najmanje 400 KM. Ova pojava posebno je izražena u Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji. S druge strane, ZHŽ nakon uvođenja naknade i novčane pomoći rodiljama bilježi pojavu prijava rodilja iz Čitluka i Mostara, budući da u HNŽ-u ovo pitanje uopće nije zakonski regulirano, upozoravaju iz “Veste.
Dopis Parlamentu
Migracije, odnosno značajan priliv trudnica iz okolnih županija prisutan je i u Sarajevu, gdje se naknade za rodilje najredovitije isplaćuju. O ovom problemu “Vesta“ je informirala i Povjerenstvo državnog parlamenta za ostvarivanje ravnopravnosti spolova. Vlasti već godinama obećavaju kako će ovaj problem riješiti, ali obećanja nisu realizirana. Tako je npr. prošla vlast u HN županiji obećavala donošenje Zakona o zaštiti obitelji s djecom, ali umjesto toga na snazi je još uvijek samo odluka o jednokratnoj pomoći rodiljama u HN županiji.
