Na kraju posjeta BiH u mjestu Kraljeva Sutjeska premijer Zoran Milanović uputio je jučer prilično pesimističnu poruku da skora europska budućnost BiH nije realna unatoč lobiranju.
- Ja ću se osobno zalagati da BiH što prije započne pregovore o članstvu u EU. Ne znam koliko ja tu mogu stvari promijeniti, jer otpori u Europi su dosta jaki, rekao je Milanović. Pojasnio je da je pristupanje EU jedini način da se nadiđu nesporazumi u toj zemlji, no da je trenutačno BiH ‘potpuno izvan ‘radara europske politike’.
Željan doček
O razgovoru sa čelnikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem i predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom kojega je imao u Kupresu, Milanović je rekao da će Hrvatska pomoći, a da su Hrvati jedan od tri konstitutivna naroda koji imaju jasno definiranu ustavnu poziciju.I u Kandiji kod Bugojna, Uskoplju te Kraljevoj Sutjesci okupili su se brojni Hrvati povratnici, njihovi svećenici, predstavnici više udruga i društava kako bi pozdravili hrvatskoga premijera te mu prenijeli brojna iskušenja s kojima se suočavaju. Prije svih to je nedostatak posla, smanjenje broja pučanstva, nacionalna i politička marginalizacija. U povratničkome naselju Kandiji živi oko 120 hrvatskih obitelji s 350 članova. U ovome mjestu sredstvima Vlade RH gradi se Hrvatski dom koji je premijer Milanović obišao. Hrvatskome premijeru priređen je srdačan i topao doček. Djeca u nošnjama ovog kraja, mještani, svećenici. Domaćini su mu bili Miroslav Zelić iz HDZ-a BiH i Sanela Kolovrat, ravnateljica Prve osnovne škole u Bugojnu, koja područni odjel ima i u Kandiji. Zelić je kao najveći problem iz teške ratne prošlosti Bugojna naveo činjenicu da je još uvijek nepoznata sudbina 19 nasilno odvedenih hrvatskih zatočenika iz bugojanskih logora. Prema popisu iz 1991. godine, u Bugojnu je živjelo nešto više od 16 tisuća Hrvata, a vratilo ih se tek 4600. Hrvati su od 11 javnih poduzeća i ustanova u Bugojnu zaposleni samo u jednome. Premijer Milanović najavio je kako će Vlada RH više podupirati projekte Hrvata u središnjoj Bosni gdje su najugroženiji.
- Vlada RH može i hoće raditi na uspostavi što boljih uvjeta za život. Naglasak je na školama, ali i zdravstvenim ustanovama i institucijama kulturne suradnje. Možemo u suradnji s lokalnom zajednicom graditi školu u Bugojnu, školu u kojoj će se djeca školovati na hrvatskom jeziku. Školovanje na dva jezika ovdje je sasvim normalna stvar. Neki to zovu segregacijom, ja to ne bih tako nazvao - izjavio je Milanović nakon posjeta Bugojnu i Uskoplju. Ponovio je da će središnja Bosna biti prioritet zbog složenosti situacije i teškog položaja hrvatskog naroda. Slični problemi muče i Hrvate u Uskoplju.
- Posao je najvažniji, i to uvjet ostanka Hrvata i u Uskoplju - kaže Marinko Krajina, predsjedatelj Općinskog vijeća Uskoplje.
Svijetli primjer
Ondje su ga kao i u Bugojnu dočekali i mjesni župnici te hrvatski politički predstavnici među kojima i Jozo Jurina, ministar obrazovanja u Vladi SBŽ-a.
Da stanje u gospodarstvu uskopljanske doline nije potpuno crno, Milanović se uvjerio posjetom Tvornici za obradu metala TOM u Uskoplju. Po riječima Nike Budimira, vlasnika tvornice, koja je privatizirana 2002. godine, u ovoj tvrtci radi 330 radnika, a godišnje ostvaruju promet od oko 20 milijuna eura, izvozeći isključivo na tržišta zemalja EU. Boravak u BiH završio je posjetom franjevačkom samostanu u Kraljevoj Sutjesci te je odustao od najavljenog obilaska kraljevskom gradu Bobovcu.
Premijer Milanović
Ubuduće više pomoći središnjoj Bosni jer su Hr vati u težoj poziciji
Domaćini upozorili da se veliki broj Hrvata iseljava te da je jako malo Hrvata u institucijama gdje su u manjinskom položaju
Još nema komentara
Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
