Na policama trgovina diljem Bosne i Hercegovine prodaje se hercegovački med s lažnim deklaracijama, koji ni izgledom ni okusom ne nalikuje ni jednom hercegovačkom medu, upozoravaju iz udruga pčelara.
Med iz Ukrajine
-Provjerite sve pčelare i uvjerite se da ti trgovci ne otkupljuju uopće naš med nego ga ispod svake cijene uvoze iz Ukrajine, koji je vjerojatno i ozračen, nešto od uljane repice i suncokreta koji više sliči ulju nego medu, ali ga dobivaju jeftino i prodaju pod naljepnicom hercegovački med na koji čak i dižu poticaj a sve uz pomoć nekih mešetara na koje samo evidentiraju da su oni od njih otkupili med, tvrdi Joža Lasić, predsjednik Udruge pčelara Drača.
Najveći krivac, tvrde pčelari, su poticaji.
Osim toga što su nedostatni, prijedlog da se poticaji daju po kilogramu meda a ne po košnici, potiču mešetare da se obogate uvozeći jeftin med i, usto, na njega dobivaju poticaj.
-Mi pčelari smo dvanaest godina tražili da nam poticaje daju po broju košnica, ali su naši zahtjevi odbijani. Dolaskom u vladu ministra Damira Ljubića ostvarili smo svoj san i to koristili tri godine.
Trgovački lobiji
Međutim, sada doživljavamo novi šok jer se u novom zakonu predlaže da to bude ponovno po otkupljenom kilogramu meda, i to ako svaka košnica da po 15 kilograma. i ako nam to otkupe ti naši trgovci. Molimo sve udruge pčelara u Federaciji Bosne i Hercegovine da se usprotive ovoj nepravdi, da se traži da i pčelare uključe u donošenje tog zakona.
Kada bismo mogli dobiti 15 kilograma po košnici, tada ne bismo imali ni potrebu za poticajem, ustvrdio je Lasić.
Prema tvrdnjama pčelara, za ovu godinu bilo je u prosjeku oko 5 kilograma meda po košnici, a negdje i manje. Poticaji od 10 maraka po košnici su mali i tvrde kako bi realno bilo da to bude 20 maraka.
Hercegovački med je poznat na cijelom Balkanu, ali i šire, prije svega zbog svoje aromatske kvalitete, ali i zbog proizvodnje u područjima gdje su pašnjaci na kojima pčele prikupljaju nektar nezagađeni i rado je viđen na svjetskom tržištu.
