Od 12.000 nevladinih organizacija, koliko ih djeluje u BiH, građani nemaju previše koristi. Civilno društvo ili je zamrlo ili je pod političkom kontrolom. Loše planiranje donatora, uz nacionalnu podijeljenost, dalo je loše rezultate po razvoj civilnog sektora. Ekonomsko stanje loše i sve gore, prava radnika se ne poštuju, žrtve rata bez obzira o kojima je riječ na marginama, diskriminacija u Ustavu i dalje postoji, a o ostalim brojnim diskriminacijama i nepoštivanju ljudskih prava u praksi da se i ne govori. Moglo bi se unedogled nabrajati što su sve problemi BiH. Apsurdnost je još veća kada se ima na umu broj od 12.000 nevladinih organizacija, a BiH je i dalje zemlja bez civilnog društva.
Ne rade po zakonu
Do sada su potrošeni milijuni maraka u razna istraživanja koje je provodio sektor NVO-a u BiH, no od rezultata tih istraživanja u praski je bilo malo koristi. No, prema drugim pokazateljima, mnogi NVO-i tijekom vremena okrenuli su se isključivo svojim interesima prebacujući potrebe svojih korisnika u drugi plan. Naime, prema nekim istraživanjima, ustanovljeno je da se čak 37 posto sredstava dodjeljuje bez natječaja da bi se NVO organizacije natjerale na promoviranje ciljeva politika određenih stranaka. Zanimljivo je istaknuti još jednu činjenicu prema kojoj je od 114 milijuna KM, koliko su iznosila planirana sredstva vladinih institucija za nevladin sektor, 16 posto otišlo je na organizacije koje su proistekle iz rata, a koje malo ili nikako ne rade u interesu svojih članova. Svaka od tih organizacija ima svog predsjednika koji uredno prima plaću, ima vozača i tajnicu. S druge strane pokazalo se da je u odnosu na razdoblje od prije pet godina njihovo sudjelovanje u financiranju u znatnom porastu. Iako je nemoguće sankcionirati nerad NVO-a, može se uvesti efikasna kontrola organizacija. Uz domaće, nadzor bi trebalo provesti i nad onima koje financiraju stranci, tim prije što su ranije kontrole pokazale da od 67 takvih organizacija, tek mali broj ih radi po zakonu.
Manje aktivnih NVO-a
Naime, istraživanje iz 2005. koje su proveli IBHI/BSAL i DFID pokazalo je da je u BiH prema NACE klasifikaciji i podacima ureda za statistiku oba entiteta i Distrikta Brčko postojalo 9095 organizacija. Daljnja verifikacija podataka sakupljenih tijekom rada na istraživanju pokazala je da gotovo pola registriranih organizacija nisu više aktivne, dok je procijenjeno da je broj aktivnih nevladinih organizacija u BiH bio 4629. Iako je prema nekim drugim izvorima (USAID) broj aktivnih NVO-a puno manji. Međutim, u idućim godinama broj registriranih NVO-a u BiH je znatno porastao i dosegao brojku 12.189, što ne znači da ih toliko ima u BiH. Zbog postojanja četiri zakona o udruženjima i fondacijama, i odsustva jedinstvenog registra udruženja BiH, postoji realna mogućnost da su mnoge asocijacije dva puta registrirane, primjerice na županijskoj i entitetskoj razini. S druge strane prije nešto više od dvije godine (2010.) provedeno je istraživanja financiranja NVO-a iz lokalnih proračuna. Ukupna planirana sredstva institucija za nevladin sektor u 2010. godini iznosila su 114,078.193,73 KM (0,48 posto BDP-a za 2009. godinu). U odnosu na 2008. godinu, u 2010. godini vladine institucije planirale su 3,955.197,70 KM manje izdvajanja za nevladin sektor u Bosni i Hercegovini. Planirana izdvajanja institucija u 2010. godini iznosila su u FBiH 75,269. 352,73 KM, u RS 33,647. 941,00 KM i u Distriktu Brčko 3,241.900,00 KM. Oko 66 posto od ukupno planiranog za izdvajanje je planirano u FBiH, 29,5 posto u odnosu na ukupan iznos planirano je u RS-u i 2,8 posto planirano je u Distriktu Brčko BiH. Preostalih 1,7 posto za nevladin sektor planirano je na razini države Bosne i Hercegovine.
