U Večernjem TV na Weekend Media Festivalu današnji gosti su akademik Igor Rudan i politički stručnjak Božo Skoko s kojima smo razgovarali o brendiranju država i što Hrvatska može učiniti po tom pitanju.
Emisiju je vodila novinarka Petra Maretić Žonja.
Gospodine Skoko, jučer ste imali priliku održati jedno predavanje, no objasnite nam malo - po čemu Hrvatska može postati brend u svijetu?
- Hrvatska je prepoznatljiva kao lijepa zemlja i tu je među svjetskim velesilama. Ispred smo Irske, Nizozemske, Švedske... No, kada pogledamo druge adute - kultura, gospodarstvo, tu imamo problem i bojim se da nemamo previše koncenzusa po tko smo i po čemu se želimo pepoznati u svijetu, kazao je Skoko.
- Kad znanstvenika pitate to pitanje, onda mi počnemo to gledati dosta sistematski. Ono što vam prvo upadne u oči je da mnogo država nema svoju državu. Odgovor je da se mogu, ali je puno teže. Mi Hrvati moramo biti sretni da imamo državu i da se svi zajedno možemo brendirati. To je velika stvar na koju moramo biti svjesni. Mi ju sada uzimamo zdravo za gotovo, kazao je Rudan.
- Cijeli svijet prati kako neke države pokušavaju odgovoriti na univerzalno poželjne stvari poput ekonomskog rasta. Države poput Indije su brend sam po sebi jer su velike i samim time zato što postoje. Države poput Singapura nisu velike, a ipak su se uspjele brendirati jer su uspjele odgovoriti na ta univerzalna pitanja - arhitektura, ekonomski rast, aviokompanije. Njemačka i Japan su brend jer ljudima trebaju automobili, Finska je postala brend zahvaljujući Nokiji, kazao je Rudan.
Može li Hrvatska postati poznata po primjerice automobilima?
- Sigurno da može. Jedan američki magazin je nedavno pisao o Rimcu i zapitali su se kako to da je tako mala Hrvatska mogla napraviti toliko čudo. Konačno počinjemo dokazivati svijetu da smo inovativni. Imidži se mijenjaju, volim često davati primjer Estonije - ona je od postsovjetske baltičke zemlje uspjela svoj imidž pretvoriti u skandinavsku zemlju zahvaljujući naprednoj digitalizaciji. Dosad smo zanemarivali tu komponentu, kazao je Božo Skoko.
Profesore Rudan, zbog svog rada nailazite na brojne kritike. Mislite li da vas se više cijeni vani nego u Hrvatskoj?
- Mi epidemiolozi smo otpočetka znali što nas čeka. Ako odrade svoj posao dobro, onda će ljudi reći da uopće nije bilo opasnosti, a ako ne odrade svoj posao, onda će nas kritizirati da je puno mrtvih i da se posao nije dobro odradio. Što se tiče brendiranja Hrvatske, ne samo da brendiranje ide kroz proizvode, nego se to i može događati kroz individualne napore poput Maksima Mrvice. Mislim da smo se dobro i nametnuli kroz sport sa svojim sportskim uspjesima. Svijet je jako velik, da mi smo mi bili puno veći brend nego što nas ima, moramo napraviti puno veći brend. Na prste jedne ruke se mogu takvi veliki uspjesi nabrojati, kaže Rudan.
Sve više zemalja brendira svoj način života. Sada se Europa smatra najboljim načinom života, što Hrvatska tu može učiniti?
- Sigurno. Svojedobno sam radio analizu danskog načina života s Hrvatskim i složili smo se da mi imamo puno više aduta, ali su se oni puno bolje uspjeli brendirati jer imaju niz institucija koje su to istraživale. Jedan profesor je tu bio neko vrijeme i kada smo ga na večeri pitali što je ono najbolje što mi imamo, on je kazao naš način života. Zdravo se hranimo, imamo super klimu, blizu nam je apsolutno sve, ispijate kave i uživate s ljudima. Moramo to osvijestiti i znati to iskoristiti u svijetu. Dva su problema - mi nemamo tako jaku samosvijest i sve naše smatramo da je bezveze, a drugo je da institucije nisu prepoznale ovaj adut. Hrvatska je idealno mjesto za živjeti, ako naravno imate od čega živjeti. Američki način života više nije ideal, kazao je.
Stiže nam euro. Koliko je važno što smo odabrali Nikolu Teslu na našim kovanicama?
- Euro postaje i hrvatska valuta jer smo mogli odabrati što ćemo imati na našim kovanicama. Drago mi je što će se tamo naći i Tesla, to pokazuje da smo ponosni na njega jer se školovao ovdje i uvijek se vraćao tu. Kuna će nastaviti živjeti sada na kovanici tako da će nas svijet početi upoznavati i na kovanicama, čega mi nismo bili ni svjesni, kazao je Skoko.
Što kažete na činjenicu da smo među najlošijim zemljama što se tiče procijepljivanja stanovništva?
- Stalno sam naglašavao zabrinutost da svijet ide unatrag. Bilo je razdoblja napredovanja, ali i nazadovanja. Nije nama kao čovječanstvu zadano da ćemo stalno napredovati. Čini mi se da nerazumijevanje ljudi oko cijepljenja će biti strašno opasna stvar pojavi li se opet neka pandemija, a hoće sigurno. Zadiremo u druge vrste, neke vrste nestaju pa njihovi virusi nemaju kuda pa skaču na nas. Imamo puno razloga za brigu i moramo imati stanovništvo pripremljeno da je cjepivo najsigurniji način obrane. U ovoj pandemiji to ljudi možda ne doživljavaju kao dovoljno veliku opasnost jer umiru stariji i bolesni. Znanstveni proces je tek sada postao vidljiv svima. Ono što smo dosada radili je da smo procijepili prvo najugroženije i već se sada počeo manje širiti. Nema sumnje da su već sada cjepiva strahovito pomogla. Ipak, još ne znamo odgovor na pitanje što se djeci može dogoditi ako se zaraze, no cijepimo li ga, bit će puno zaštićenije. Problem je i to što je virus počeo mutirati. Neke zemlje uopće više ne čekaju odgovore WHO-a i takve države su dosad imale najbolje rezultate, kazao je Rudan.
