Koliko je Bosna i Hercegovina spremno dočekala pandemiju koronavirusa i kako je odgovorila ovom globalnom izazovu, kako funkcionira bh. politika, koalicije, provode li se dogovori, kada će se reformirati izborno zakonodavstvo, a BiH dobiti kandidacijski status s Europskom unijom te kakav je pogled u budućnost BiH... Na ova i druga pitanja odgovorio nam je u videointervjuu za Večernji TV BiH, koji prenosimo, zamjenik predsjedatelja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH Dragan Čović.

Prošlo je gotovo godinu dana od početka pandemije koronavirusa u BiH. Koliko je BiH uspješno odgovorila na ovaj globalni izazov?

- Činjenica je da mi danas živimo pandemijski život i da je virus obilježio ovo vrijeme, a vidjet ćemo kako će ići i s mutacijama. Činjenica je da cijeli svijet nije prepoznao opasnost od ove ugroze, ali na kraju se došlo do globalnog organiziranja i traženja rješenja. Liječnici su odradili jedan ogroman posao i zahvaljujem im što su uspjeli odgovoriti, uz sve žrtve i iskušenja, na jedan primjeren način. Dovoljno su nas educirali da svi danas znamo što su virusi i kakve nam probleme mogu načiniti. Međutim, nitko nije očekivao da će sve stati, da nećemo moći putovati, da će stati gospodarstvo, kultura, sport. Prvih nekoliko mjeseci bilo je malo nesnalaženja, a mislim da smo potom adekvatno odgovorili. To je nešto s čim ćemo živjeti sljedećih nekoliko godina, ali vjerujem da će već ove godine biti lakše.

I sami ste preboljeli COVID-19. Što ste iz toga naučili te biste li se vi cijepili protiv ove bolesti?

- Točno je da smo moja obitelj i ja prošli ovu zarazu i to je bilo posebno iskušenje za sve. Tih mjesec dana unutar obitelji naučilo nas je nekim stvarima, više smo bili zajedno, provodili vrijeme. Imali smo i pomoć liječnika koji su nas pratili, davali sugestije, tako da smo se uspjeli s tim izboriti iz svog doma. Tko god podcijeni ovaj izazov, a bilo je i onih koji su to radili, nanosi štetu i sebi i drugima. Općenito gledano, danas smo mnogo bliži nego smo bili prije jer se znanstvena misao prenosi online, svijet surađuje. I koliko god je štete napravila korona, osvijestila nas je koliko smo kao svijet mali, koliko moramo surađivati, voditi brigu o okolišu. Ako nastavimo tako, moći ćemo reći da smo puno toga dobroga naučili iz ove krize i izazova. A kad god liječnici procjene da se trebam cijepiti, ja ću to uraditi, ali ne način da to stavim sebi kao prioritet, već kad kažu oni koji se o tome brinu, a to su stručnjaci. Treba dati prednost prioritetima. I toplo preporučujem svima da urade isto, bez obzira o kojem cjepivu je riječ.

Je li pandemija utjecala i na politiku, posebno u BiH?

- Naravno. Činjenica je da smo okrenuti sebi, koliko su se mijenjali prioriteti u promjeni politika u posljednjih godinu dana. To je potpuno novi pristup. Mnoge gospodarske aktivnosti su zaustavljene i potrebno je donositi političke odluke kojima će se adekvatno odgovoriti na to. Kada je u pitanju BiH, malo tko od političara nije izbjegao zarazu i znam koliko je i tu bilo komunikacije i brige. Ma koliko mi nekada bili politički udaljeni, u ovim trenucima postajemo bliži. Vjerujem da će i to pomoći da u 2021. godini riješimo mnoga pitanja koja trenutačno stoje otvorena.

Nedavno su održani lokalni izbori, a mi u BiH još nismo proveli ni rezultate onih općih iz 2018. godine. Kako BiH danas politički uopće funkcionira?

- To što još nemamo Vladu Federacije, Vladu u HNŽ-u i još toga sukladno rezultatima izbora iz 2018. godine govori koliko smo neorganiziran sustav i koliko smo neodgovorni. Zatim su nam došli i lokalni izbori. U međuvremenu napravimo jednu strašnu političku pogrešku, što je opet strateški projekt jedne od politika u BiH. Imenuje se Središnje izborno povjerenstvo BiH mimo zakona i procedura te se onda njime upravlja kao takvim iz jednog središta moći, jedne politike, jednog ureda. I onda takvo Središnje izborno povjerenstvo pravi niz pogrešaka, pa imamo jedne izbore 15. studenog, pa onda izbore za Mostar, koji se nisu smjeli odvajati od ostalih, 20. prosinca, a onda se ponavljaju izbori iz studenoga sada u nekoliko općina, u Uskoplju se prekida prebrojavanje glasova... To Povjerenstvo postavilo se u tumača i gdje treba i gdje ne treba, pa onda kad ne znaju kako popuniti određene praznine, dobivaju političke upute. O Mostaru smo puno toga kazali i ovo se nikada više neće ponoviti. I zato priželjkujem da u raspravi o Izbornom zakonu i drugim propisima Središnje izborno povjerenstvo BiH bude potpuno depolitizirano te ni jedan glas nikome ne smije biti zakinut. Vidjeli ste u Mostaru koliko je špekulacija. Smatramo da je HDZ BiH oštećen za 2000 glasova. Vidjeli ste kasnije i prijevare s preferencijama. Politika u BiH danas nema onu većinu koja bi trebala predvoditi zakonodavnu i izvršnu vlast i to je najveća opasnost za BiH. Mi smo se opredijelili da ova, 2021. godina, koja nije izborna, bude prigoda da dovedemo u red ono što nismo uspjeli proteklih godina.

U ovoj godini očekuje se reforma izbornog zakonodavstva. Imali ste sastanke s međunarodnim dužnosnicima o toj temi. Je li realno očekivati rješenje i što je alternativa?

- Mislim da alternative nema. Ne želim ni razmišljati što bi se dogodilo da u ovoj godini ne završimo reformu Izbornog zakona i neke druge reforme koje se vezuju za naš kandidacijski status s EU-om. O tome se vode intenzivni razgovori u posljednje vrijeme na tragu sporazuma koji smo potpisali 17. lipnja u Mostaru. Mi smo i uime Doma naroda nedavno delegirali predstavnike u zajedničko povjerenstvo koje će raditi na cjelovitim izmjenama Izbornog zakona. Drugim riječima, da sve stranke budu uključene. Kada govorimo o razini BiH, tu moraju biti uključeni predstavnici svih triju naroda, i to je dobra priprema, kako bismo do šestog mjeseca imali završen proces. Imamo jasno definiranu dinamiku procesa koji će voditi dominantno političke opcije unutar BiH, i pozicija i oporba. Ali kontrolna točka otprilike svakog mjeseca bit će sastanak s međunarodnim predstavnicima koji su pratili i prate ovaj proces. Ako bismo uspjeli ovo realizirati, onda imamo pravo u sedmom mjesecu tražiti kandidacijski status s EU-om. Međutim, nitko to za nas neće uraditi. Mi moramo potpuno promijeniti dinamiku rada jer trenutačno nemamo jasne pozicije i oporbe. To je sve izmiješano. Vjerujem da ćemo imati dovoljno mudrosti da se brzo dogovaramo jer nitko nam neće donijeti rješenja izvana. Ova godina prilika je za naš europski put.

Vi inzistirate na izmjenama Izbornog zakona kako jedan narod ne bi drugome birao predstavnike, ali takav scenarij već se najavljuje za 2022. godinu. Jeste li spremni odgovoriti na takve izazove?

- Naravno da smo spremni. Vidjeli ste odgovor iz Travnika. Možda je lokalni pa nije izazvao posebnu pozornost, ali naši lokalni predstavnici kažu da bojkotiramo izbore, ne želimo izlaziti na izbore uz ovakve odluke Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. Ne dao Bog da se takve odluke donose za godinu i pol kada budu pripremani opći izbori. Ovi “zabavljači” političke scene, koji to rade s ozbiljne političke pozicije, koji prijete kako ćemo kao Hrvati proći 2022. godine, kontaminiraju političku scenu BiH i njima odlično dođe za njihovo političko djelovanje. Ima mnogo tehničkih izmjena koje treba uraditi u izbornom zakonodavstvu, ali prioritet je riješiti da jedan narod ne bira drugom predstavnike. Jedna skupina ljudi radit će na tome kako riješiti pitanje izbora članova Predsjedništva, a da ono bude prihvatljivo za sve. Uvjeren sam da se Ustav neće moći promijeniti jer nemamo dvotrećinsku većinu u Parlamentu. No, zakonske izmjene su moguće i potrebne. Uz sve to, očekujem desetke i desetke tehničkih popravaka Izbornog zakona kako bismo izborni proces doveli na standarde koji važe u EU. Sve to mora se završiti u ovoj godini te sugeriram i onima koji misle da mogu nekoga prevariti da to ne rade jer mogu izazivati nesagledive posljedice.

Došlo je i do velikih promjena na međunarodnoj sceni. Imamo novoga američkog predsjednika, novu Europsku komisiju, Angela Merkel odlazi s kancelarske pozicije u Njemačkoj. Hoće li se to i kako odraziti na BiH?

- Više se odražavaju te promjene kroz političke analitike. Ništa se neće dogoditi jer mi smo toliko minorni i mali u odnosu na sve te globalne procese. Oslonimo se na sebe, a tražimo potporu i pomoć prijatelja izvana, ali samo kada mi u BiH znamo što hoćemo i dogovorimo se o tomu. Isti oni koji su slavili dolazak Trumpa, sad slave pobjedu Bidena, kao nešto će se promijeniti u BiH. Neće se ništa promijeniti i to nam je jasno kazao i američki veleposlanik ovih dana. “Počnite sami radite, a imate našu potporu” i to je jasna poruka koju nam je on poslao. Ista stvar je i s Njemačkom. Kancelarka Merkel naš je veliki prijatelj i imao sam desetke prilika sresti se s njom na različitim mjestima i uvijek je bila ista poruka: “Recite kako vam možemo pomoći”, ali ne jednom narodu ili nekakvim “probosanskim snagama”, kako to vole neki protumačiti, već Bosni i Hercegovini da postane normalna europska država.

Europski put BiH je u zastoju. Vi ste kao član Predsjedništva BiH intenzivno radili na tome. Kako ga pokrenuti i doći do željenog kandidacijskog statusa?

- Nažalost, mi smo 2018. godine u šestom mjesecu imali priliku dobiti kandidacijski status s EU-om. Žao mi je što EU nije tada donio odluku. Nakon izbora 2018. godine i upravo izigravanja izborne volje jednog naroda, sve je stalo i dobili smo kaos. Moje pitanje je što smo dobili time što Bošnjaci imaju dva člana Predsjedništva BiH. Jedan pa i drugi član ne mogu otići u 70 posto države. To je porazno. Tko ih je primio na međunarodnoj razini, osim kada se nešto umjetno organizira, da s njima odgovara o nekoj vanjskopolitičkih temi. Evo vidite, ovih dana Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova koju sam uvažavao, izlazi i komentira prvostupanjsku presudu za ratne zločine, što je nezapamćeno. Piše note samoinicijativno iz svog ureda. To nisu institucije BiH i kada gledamo danas, mi nemamo nikakvu europsku perspektivu i zato želimo iskoristiti sljedeće mjesece da ispunimo 14 uvjeta EU-a. Ako bismo to uradili, mi realno možemo u drugom dijelu godine dobiti kandidacijski status i da barem na kraju ove neizborne godine kažemo da smo se uspjeli približiti onome gdje su danas Srbija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija. I to bih smatrao uspjehom.

Kakvi su danas odnosi s Republikom Hrvatskom, koja je i prvi susjed BiH? Koliko ona može pomoći BiH i bh. Hrvatima?

- Odnosi su odlični i svakog dana imamo novi sadržaj u tim odnosima. Jedan dio možemo promatrati kao odnos BiH i Hrvatske kao države i oni su uvijek otvoreni zbog pitanja koje nameće, uvjetno kazano, političko Sarajevo, koje želi da je njihovo nacionalno pitanje i pitanje BiH, a nije i ne može biti. Tako i ovih dana imamo tu notu vezano za gospodarski pojas BiH. A kada je u pitanju hrvatski narod u BiH, to ima jednu svoju dimenziju, za koju se može reći da je odlična, i kada je u pitanju predsjednik Vlade RH Andrej Planeković, koji je najzaslužniji što mi u EU uopće komuniciramo uime BiH, i cijeli državni vrh i institucije Hrvatske. Imamo potpuno razumijevanje za naše stanje ovdje. Oni žele potaknuti europski i euroatlantski put BiH i ja ne vidim boljeg i većeg prijatelja BiH od Hrvatske. Oni, prije svega, žele stvoriti europsku dimenziju BiH. Kada je u pitanju hrvatski narod u BiH, i ljevica i desnica u Hrvatskoj konačno su razumjeli da zaštita konstitutivnosti kroz legitimno nacionalno predstavljanje donosi stabilizaciju BiH i tu su spremni pomoći. Nikada ne bih predao zahtjev za kandidacijski status BiH s Europskom unijom da nije bilo premijera Andreja Plenkovića tada u ulozi europarlamentarca. Uskoro ću opet razgovarati s njim, želim ga informirati o svemu. Očekujem da premijer Andrej Plenković bude predvodnik inicijative za naš kandidacijski status već u sedmom mjesecu, ako mi obavimo sve što se od nas očekuje. Oni se ne žele miješati u unutarnje stvari Bosne i Hercegovine, ali ustavna skrb i briga za Hrvate izvan Hrvatske nešto je što njih motivira da pomognu.

Mostar je dobio gradonačelnika. Kako to komentirate?

- Još u izbornoj noći kazao sam da će HDZ BiH imati gradonačelnika i da će to biti dr. Mario Kordić, jedan mlad, uspješan čovjek, politički neopterećen, ali itekako opredijeljen i menadžerski sposoban da preuzme upravljanje gradom. Mostar treba biti europski grad i siguran sam da će ovo Gradsko vijeće, u koje smo mi dali mnogo mladih ljudi, svježe snage, to i uspjeti u sljedećim godinama. Vjerujem da je vrijeme nadmudrivanja u Mostaru prošlo i puno je toga za uraditi. •

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?