Najave prema kojima bi u godini koja je pred nama moglo doći do pada ekonomske aktivnosti na tržištima zemalja članica Europske unije, odnosno recesije, svakako se s velikom pozornošću prate i u Bosni i Hercegovini, čiji su ekonomisti itekako svjesni činjenice da svaka promjena u zemljama okruženja ima utjecaj i na gospodarske tokove u BiH.
Povezanost tržišta
To osobito vrijedi u slučaju izvozno orijentiranih poduzeća koja uglavnom svoje proizvode i izvoze na tržišta nekih od zemalja članica Unije.
Faruk Hadžić, jedan od najpoznatijih makroekonomskih analitičara u BiH, profesor, dekan sveučilišta SSST u Sarajevu, u razgovoru za Večernji list podsjeća kako procjene pokazuju da će ekonomije država članica Europske unije sada ući u fazu usporavanja ekonomske aktivnosti, a to, ako se analizira povezanost domaćeg gospodarstva s tržištima u EU, svakako može imati posljedice i na BiH. Pritom je uputio i na procjene koje je iznijela Centralna banka, kao i MMF, a koje govore da se u BiH očekuje oko 1 posto gospodarskog rasta, te dodaje kako usporavanje ekonomske aktivnosti dolazi nakon snažne inflacije, kada se podizanjem kamatnih stopa nastoje obuzdati inflatorna kretanja.
Kada je riječ o državama na koje posebno treba obratiti pozornost, Hadžić navodi kako su to Njemačka i Italija, ali i Republika Hrvatska, te treba pomno promatrati što će se događati u njihovim ekonomijama, uz napomenu da će se svaka negativna pojava na tim tržištima odraziti i na BiH, i to prije svega kroz pad izvoza. Ključni će biti pokazatelji u prvom tromjesečju ove godine, no Hadžić, isto tako, ističe i kako je u ovom trenutku nemoguće dati konkretnu procjenu o snazi, ali i trajanju recesije jer su uvijek moguće promjene. Podsjeća i kako, primjerice, nitko nije mogao zamisliti da će doći do agresije Rusije na Ukrajinu, koja se onda reflektirala i na gospodarske tokove.
Kada je riječ o procjenama, treba podsjetiti kako je Centralna banka BiH u svojim makroekonomskim projekcijama 2022. - 2024. navela da se u Europskoj uniji očekuje značajno usporavanje ekonomske aktivnosti u ovoj godini, prenosi Vecernji.ba. Posljedično, projekcija ekonomske aktivnosti u BiH u ovoj godini, zbog očekivanog pada strane potražnje, također je revidirana naniže do razine od 0,9 posto. Pod pretpostavkom slabljenja, ali ne i potpunog iščezavanja inflatornih pritisaka u zemlji, rast realnog BDP-a u idućoj godini projiciraju na 1 posto.
Usporavanje inflacije
No, dobra je vijest što je u istom dokumentu procijenjeno da će doći do usporavanja inflacije iako se ne očekuje da će se inflacija vratiti na višegodišnji prosjek, zabilježen prije 2022. godine, u srednjem roku. U kontekstu usporavanja inflacije svakako treba uputiti na činjenicu da se posljednjih tjedana bilježi stabilizacija tržišta hrane i energenata, odnosno burzovnih proizvoda koji imaju izravan utjecaj na formiranje cijena na regionalnim, a onda i tržištima pojedinih zemalja. Sve to vodi prema zaključku kako bi u vremenu koje je pred nama trebalo doći do postupnog pada inflacijskog udara na džepove i kućne proračune žitelja Bosne i Hercegovine, odnosno do ublažavanja i usporavanja značajnijeg trenda rasta cijena, piše Vecernji.ba. U kojoj mjeri, ostaje za vidjeti, no također treba uputiti na činjenicu da je u 2022. godini došlo do iznimno snažnog rasta cijena - prema podacima Agencije za statistiku za razdoblje od studenoga 2021. do studenoga 2022. godine, od 16,3 posto, a pritom u odjelu prehrambenih proizvoda za čak 24,5 posto.
Inače, na svjetskoj razini sve se češće govori o pojavi recesije. Izvršna direktorica MMF-a Kristalina Georgieva ponovila je u intervjuu za američku televiziju CBS, emitiranom u nedjelju, ocjenu da će nova godina biti teža od prošle zbog istodobnog usporavanja triju velikih svjetskih gospodarstava. - Pola Europske unije bit će iduće (2023., nap. a.) godine u recesiji - ustvrdila je. U eurozoni bi gospodarstvo ove godine trebalo gotovo stagnirati, uz prognoziranu stopu rasta od 0,5 posto, nakon 3,1-postotnog rasta u prošloj godini
