U okviru obilježavanja Dana Hutovog blata u subotu je priličena akcija čišćenja parka kojoj su se odazvali volonteri iz studentske organizacije AIESEC, Srednja škola Čapljina, Vatrogasna postrojba Čapljina, pripadnici Oružanih snaga BiH te ekološka sekcija Močvara.
Svi su sudionici akcije pokazali su predanost u očuvanju Hutovog blata za buduće naraštaje te uputili poruku nadležnim institucijama o važnosti očuvanja Hutovog blata prilikom donošenja značajnih odluka koje utječu na tu močvaru, priopćeno je iz Svjetske organizacije za zaštitu prirode - WWF.
Ovom prigodom WWF je još jednom upozorio kako se izgradnjom hidroenergetskog sustava u slivu rijeke Trebišnjice taj močvarni ekosustav dramatično mijenja.
"Izgradnjom brane na bivšoj rijeci Matici i nizom nasipa, svitavsko područje pretvoreno je u rezervoar crpne hidroelektrane Čapljina. Nerealno je ili čak nerazumno planirati prestanak rada ovih hidroenergetskih postrojenja kako bi se obnovio močvarni ekosustav, ali jednako je tako nerazumno da taj isti hidroenergetski sustav ne poduzima konkretne mjere kako bi ublažio negativne utjecaje svojih operacija u Parku prirode Hutovo blato", kazao je Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u BiH.
Područje Hutovog blata, koje je nekada bio dom pticama selicama i endemskim vrstama riba, sada je pretrpano korovom. Nestaje močvarno područje, što uzrokuje ogromne gubitke bioraznolikosti. Primjerice, broj ukupno registriranih ptičjih vrsta smanjio se za 31 posto od 1970-tih.
Mateljak je istaknuo kako je Hutovo blato zaštićeno na nekoliko razina i da je njegovo očuvanje odgovornost više državnih tijela.
"Osim što je prepoznala Hutovo blato kao nacionalni spomenik, država Bosna i Hercegovina se međunarodnim pristupanjem Ramsarskoj konvenciji obvezala na njegovo očuvanje", podsjetio je Mateljak.
S obzirom na ogromne štete koje se godinama nanose Hutovom blatu, ove je godine Dan Parka prirode obilježen na drugačiji način - pokrenuti su radovi na revitalizaciji ekosustava.
Za tu su priliku korišteni strojevi koje Hutovo blato posjeduje, ali zbog nebrige nadležnih i ignoriranja tog problema od strane elektroprivreda, nisu osigurana sredstva za stalni rad tih strojeva.
"Želimo ukazati na aktivnosti koje je neophodno provesti kako bismo obnovili ekosustav Hutovog blata. Ako se ne poduzmu žurne mjere u cilju revitalizacije deranskog područja, može se očekivati potpuni gubitak močvarnog ekosustava ovog područja u narednih 35 godina", izjavio je direktor Parka prirode Hutovo blato Nikola Zovko.
