Otkako su formirane, nove koalicije na državnoj i federalnoj razini suočavaju se s ozbiljnim izazovima, piše Večernji list BiH. To i nije neočekivano, kako zbog brojnih problema koji su nagomilali u Bosni i Hercegovini tako i zbog agresivne oporbe, posebice u Sarajevu, koja vrši stalni pritisak na stranke “trojke” i nastoji “minirati” svaki dogovor među partnerima na vlasti.
Uloga radnih skupina
Svojevrsni dogovor o deeskalaciji krize koji su postigli predstavnici “trojke”, HDZ-a i SNSD-a mogao bi biti dokaz da je aktualna vlast prebrodila “dječje bolesti” i da će u nastavku mandata djelovati mnogo učinkovitije i stabilnije. Ipak, mnogo je izazova koji mogu ugroziti ovakav scenarij. Prvi test onoga što je dogovoreno je najavljena sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH za 22. kolovoza, kada bi trebao biti usvojen set proeuropskih zakona i imenovan novi ministar financija.
Svakako je važno da se ovaj dio dogovora ispoštuje jer će to biti poticaj da se realizira i ostatak onoga što su usuglasili predsjednici HDZ-a, SDP-a i SNSD-a Dragan Čović, Nermin Nikšić i Milorad Dodik na nedavnom sastanku u Sarajevu. To konkretno znači formiranje i rezultate radnih skupina koje bi morale raditi na svim pitanjima koja se tiču pravosuđa, a koja su jedan od glavnih kamena spoticanja u odnosima unutar parlamentarne većine na državnoj razini. Zvuči da su stavovi nepomirljivi, ali, ako postoje iskrena politička volja i spremnost na dogovor, rezultat rada ovih međustranačkih timova sigurno neće izostati.
Test koalicije na državnoj razini je i usvajanje nužne izborne reforme, za koju je već zadužena međustranačka radna skupina. Slično kao i u slučaju pravosuđa, pozicije se čine vrlo udaljenima, ali uz kompromis i spremnost na dogovor, moguće je iznaći prihvatljiva rješenja. Osim na državnoj, izborna reforma neizbježno se reflektira i na odnose u vladajućoj koaliciji na federalnoj razini. Darijana Katić, Nerin Dizdar i Sredoje Nović, kao članovi radne skupine, sigurno ne mogu sami riješiti sva otvorena pitanja, ali mogu ponuditi dobar materijal koji će kroz završne pregovore i parlamentarnu proceduru biti usvojen.
Ako bi to političko pitanje bilo riješeno, federalna vlast dobila bi vjetar u leđa za sve reforme koje treba provesti u tekućem mandatu. Poznato je da je upravo to pitanje utjecalo na pogoršanje hrvatsko-bošnjačkih odnosa u Federaciji proteklih godina. Njegovo rješenje ujedno je i rješenje glavnine problema u odnosima dvaju većinskih naroda u ovom entitetu.
Što očekivati
Nažalost, pokazalo se da neki od visokopozicioniranih dužnosnika u vladajućoj koaliciji na državnoj i federalnoj razini ne mogu ili ne žele paziti na retoriku. Zapaljive izjave, često bez povoda, proizvode reakcije i onda se stvara napetost u ukupnim odnosima. Prijetnje i uvrede morale bi napustiti politički prostor BiH, ali to je, očito, lakše reći nego realizirati. Za malo medijske pozornosti ili pokoji bod u vlastitom biračkom tijelu zapaljiv izjavama ili objavama na društvenim mrežama ugrožava se funkcioniranje institucija vlasti.
Toga bi u predizbornoj godini moglo biti i više, što je dodatna opasnost za stabilnost vladajuće koalicije. Ako većina ključnih političkih pitanja ne bude riješena do kraja ove godine, izgledni su problemi. Pokazalo se da predizborne godine nisu vrijeme kada se postižu teški kompromisi o ozbiljnim temama. Zato odgađanje razgovora o krupnim pitanjima nije dobro žele li čelnici vladajuće koalicije da ona uistinu ostane funkcionalna do kraja mandata.
Velika prednost aktualne vlasti, i na državnoj i na federalnoj razini, leži u činjenici da ona uživa snažnu potporu zapadnih demokracija, od Sjedinjenih Američkih Država do Europske unije i pojedinačno najutjecajnijih članica Unije. Ta potpora je politička, ali i tehnička i financijska. Ostane li BiH čvrsto i na europskom putu, nema dvojbe da će i pomoć ključnih partnera i saveznika biti sve veća. No, i ta potpora izravno ovisi o ponašanju vladajuće koalicije u cjelini, ali i pojedinih stranaka te lidera pojedinačno.
