Neizvjesnost u koju je BiH ušla zbog potpunog zastoja na europskom putu, ali i politička kriza koja svakoga dana uzima danak i na ekonomskom planu ne ulijevaju optimizam u kratkoročne makro i mikroekonomske procjene rasta domaćeg gospodarstva u ovoj godini, a koje zbog vanjskih čimbenika neće moći računati na jednaku razinu rasta kao u prethodnoj, piše Večernji list BiH.
Važnost suradnje
Već je sada jasno kako BiH zbog političke krize neće uspjeti kapitalizirati iznimno visok rast na kraju prošle godine koji je iznosio više od 7,1 posto, a kada se tomu dodaju procjene koje pokazuju da nas u ovoj očekuje skromniji rast od 3,2 posto, pa i manje, praćen rastućim inflatornim kretanjima, dolazimo do zaključka da je domaćem gospodarstvu više nego ikada potrebno stabilno političko okruženje. Ova inflacija specifična je zbog nekoliko razloga, a jedan od njih je i činjenica da je karakteriziraju visoki troškovi, odnosno inputi, a oni se ne mogu suzbiti mjerama monetarne politike, odnosno posredstvom kamatnih stopa. BiH ima monetarnu stabilnost i ona nije upitna, a ono što bi trebalo raditi su mjere fiskalne politike, odnosno ono što u posljednje vrijeme vidimo da vlade na svim razinama provode, počevši od subvencija za neke ugrožene kategorije gospodarske djelatnosti. Cilj bi trebao biti, struka je jasna, ojačati životni standard građana, odnosno podići na višu razinu one ekonomske grane koje su u ovom trenutku ključne za gospodarski potencijal BiH. Tu se prvenstveno misli na proizvodnju hrane, odnosno ulaganje u proizvodne kapacitete, no, kao i svugdje, za bilo kakvo investiranje nužno je imati stabilnu situaciju na terenu. Svaka investicija traži stabilno okruženje i mjere koje će joj omogućiti što bržu i bezbolniju realizaciju poslovne ideje, a upravo je to ono što je potrebno domaćoj proizvodnji hrane koja treba svojevrsnu tehničko-tehnološku preobrazbu ako želi u kratkom razdoblju osigurati veći stupanj konkurentnosti. Stoga bi trebalo nastaviti s provedbom mjera koje su u posljednje vrijeme unijele svojevrsni optimizam, počevši od odluke Vijeća ministara kojom se omogućava bescarinski uvoz 100.000 tona mineralnih gnojiva i utvrđuju kriteriji za primjenu privremenih tarifnih kvota i način raspodjele pa do rasta iznosa sredstava u federalnom proračunu i osiguranja 50 l goriva po hektaru obradive površine posredstvom Federalne direkcije robnih rezervi. No, kako bi se stupanj proizvodnje hrane u BiH podigao na višu razinu, potreban je i politički dogovor, a osobito u svjetlu pretpristupnih programa EU-a za ruralni razvoj (IPARD III) za programsko razdoblje 2021. - 2027. Potencijali postoje i u drugim segmentima, poput proizvodnje energije iz drvne biomase, a tomu svjedoči i podatak prema kojemu je iz BiH prošle godine izvezeno drvnih trupaca u vrijednosti od 457,55 milijuna KM. Informacije o ostvarenom izvozu mogu biti dobar temelj za daljnja ulaganja u određene proizvodne kapacitete, pri čemu je nužno i dalje raditi na harmonizaciji svih potrebnih propisa, kao i smirivanju negativne političke retorike koja često odbija investitore. Dobra je stvar što je lani ipak zabilježen rast investicija u odnosu na razdoblje prije, no za veći iskorak potrebno je raditi više u stvaranju povoljnijeg ulagačkog ozračja.
Mjere i olakšice
Priče o rastu investicija u određene gospodarske sektore uvjetovane su mjerama, kao i dostupnosti različitih olakšica koje trebaju omogućiti poslovnoj zajednici uložiti svoja sredstva u proširenje proizvodnih pogona. Svaka uložena marka zasigurno će se vratiti i višestruko, a od čega će koristi imati i država. U tom kontekstu iznimno je važno ostvariti produktivnu i kontinuiranu komunikaciju, a napose entiteta koji trebaju uložiti svoju energiju u realizaciju svih onih mjera koje su do sada definirane strateškim dokumentima.
