Brzo formiranje vlasti na državnoj razini, ali i sve bolja ekonomska situacija u okruženju, napose u Europskoj uniji koja će, prema svemu sudeći, izbjeći veću recesiju, elementi su ekonomskog optimizma po kojem u 2023. godini postoji mogućnost zadržavanja i popravljanja ekonomske aktivnosti, uz istodobno smanjivanje inflacijskih kretanja. Bosna i Hercegovina, kao ekonomija izrazito ovisna o vanjskim utjecajima, mogla bi u konačnici profitirati stabilizacijom situacije u eurozoni, a razlog je činjenica da veliki broj izvozno orijentiranih poduzeća iz BiH koja posluju s tržištima zemalja članica EU-a svoje poslovanje prilagođava upravo stanju i razini ekonomske aktivnosti u navedenim državama. Drugim riječima, pojava recesije u EU značila bi i manje poslova za kompanije iz BiH. No, eurozona je ostvarila rast u posljednja tri mjeseca 2022. godine, izbjegnuvši recesiju, a to bi moglo značiti i kako će kompanije te ukupna poslovna zajednica u BiH možda uspjeti zadržati razinu poslovanja kao i u 2022., samim time i zadržati isti broj zaposlenih, a možda i povećati njihov broj.
Ekonomska aktivnost
Željko Šain, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, u razgovoru za Večernji list ističe kako BiH ima otvorenu ekonomiju koja je ovisna o kretanjima u okruženju, tako da se svaka promjena ili poremećaj, pa tako i recesija, svakako odražava na stanje u BiH. Uz konstataciju kako BiH mnogo toga uvozi, ali i izvozi u zemlje okruženja, Šain je naglasio i kako bi stanje u kojemu bi EU izbjegao recesiju značilo i dobru stvar za ekonomsku aktivnost unutar BiH, odnosno za jačanje standarda, a uz malo sreće, moguće je i povećanje zaposlenosti u nekim sektorima.
No pritom su svakako za perspektive važni potezi koje vlasti trebaju napraviti, a vodili bi stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora, što je proces koji se ne može napraviti preko noći. On bi, ističe, trebao ići u tri koraka - jedinstvenije ekonomske prostore unutar Federacije i Republike Srpske, zajednički ekonomski prostor te na kraju jedinstvenu ekonomsku politiku BiH.
Kreditni rejting
Za održavanje ekonomske aktivnosti u BiH, uz kretanje u okruženju, iznimno su bitne i investicije, domaće, a napose strane. U tom kontekstu dobra vijest, koja će zasigurno imati posljedice kada je riječ o investicijskim kretanjima, je činjenica da je Standard and Poor's (S&P) revidirao izglede o dugoročnom kreditnom rejtingu Bosne i Hercegovine sa stabilnih na pozitivne. Istodobno su potvrdili "B/B" dugoročni i kratkoročni rejting u stranoj i domaćoj valuti. Iz S&P navode da se politička stabilnost u BiH poboljšala posljednjih mjeseci te da je relativno pravodobno formirana vlast na razini BiH nakon izbora u listopadu 2022. godine, javlja Bloomberg Adria.
Kada je riječ o procjenama rasta, treba uputiti na nedavne analize koje je objavila Svjetska banka. U njezinu dokumentu prognozira se kako će u ovoj godini rast BDP-a biti na razini od 2,5 posto, što je pad u odnosu na 2022. godinu, a u 2024. rast bi trebao dosegnuti 3 posto. U ovoj godini vlasti na svim razinama najavile su snažnije ulaganje u proces poboljšanja ukupnog poslovnog ambijenta, odnosno smanjenja poreznog opterećenja rada, a u nedavno potpisanom dokumentu o ustroju vlasti na državnoj razini upravo se snažan naglasak stavlja na tematiku uvođenja poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta.
