Izvoz iz Bosne i Hercegovine na Kosovo u studenom 2018., mjesecu kada je Kosovo uvelo 100 postotne carine na proizvode, odnosno robu iz BiH, iznosio je oko 7,9 milijuna KM, dok je u prosincu iste godine iznosio 2,3 milijuna KM, potvrđeno je Feni iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Navode kako je u prvom tromjesečju 2019. postojao kontinuitet izvoza u prosjeku od 1,36 miljuna KM, nakon čega u travnju opada za gotovo 70 posto u odnosu na prethodni mjesec, padajući na iznos ispod pola milijuna KM, a pri čemu smo ostvarili deficit na mjesečnoj razini viši od 50 posto.
U prva dva tromjesečja 2019. BiH je izvezla robe na Kosovo u vrijednosti 6,84 milijuna KM i izvoz je smanjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za oko 65 milijuna KM ili 90 posto.
U prethodnim godinama mjesečni prosjek izvoza na Kosovo iznosio je oko 13 milijuna KM, od uvođenja carina je to oko milijun KM, odnosno bilježimo smanjenje izvoza oko 12 milijuna KM na mjesečnoj razini.
Prema posljednjim podacima, obim razmjene BiH - Kosovo za 2019. godinu iznosio je svega 26 milijuna KM. U odnosu na prethodnu godinu razlika u vrijednosti je oko 132 milijuna KM.
Izvoz na Kosovo u 2019. iznosio je 13,5 milijuna KM (90 posto manje u odnosu na prethodnu godinu), a u izvozu dominiraju obuća i odjeća.
Uvoz s Kosova iznosio je 12,83 milijuna KM (22 posto manje u odnosu na prethodnu godinu). Proizvodi s najvećom vrijednošću u uvozu su koža, proizvodi od željeza i čelika, alkoholna pića.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode da su odmah po uvođenju carina reagirali prema svim relevantnim institucijama u BiH naglašavajući činjenicu da odluka institucija Kosova predstavlja, ne samo grubo kršenje CEFTA Sporazuma, nego i narušavanje principa regionalne suradnje.
Pojašnjavaju da u skladu sa CEFTA Sporazumom, da bi neka potpisnica Sporazuma mogla uvesti zaštitne mjere, potrebno je provesti ekonomsko istraživanje kojim bi se dokazalo ugrožavanje domaće proizvodnje članice koja uvodi te mjere, što je u ovom i svim prethodnim slučajevima izostalo.
U ukupnoj razmjeni BiH sa svijetom, oko 14 posto otpada na zemlje CEFTA-e, a od toga gotovo četiri posto se odnosi na Kosovo. Iako se ne čini kao veliko tržište, za bh. gospodarstvo to nije malo ako uzmemo u obzir da je to jedno od rijetkih tržišta na kojem je bilježen suficit.
Ono što predstavlja najveću opasnost jeste da zadržavanjem ovih carina bh. gospodarstvenici gube tržište te na njihovo mjesto ulaze drugi partneri, a jednom izgubljeno tržište jako je teško vratiti.
VTK izražava nadu da će carine, kako je najavio premijer Aljbin Kurti, biti ukinute i da će tržište Kosova biti otvoreno za sirovine i proizvode iz Bosne i Hercegovine.
