Da je Bosna i Hercegovina zemlja apsurda, pokazuje i činjenica da domaći poslodavci vape za radnom snagom te inzistiraju na izmjenama zakona koji će omogućiti lakši uvoz strane radne snage, dok u isto vrijeme sve veći broj domaćeg stanovništva zbog egzistencije odlazi u inozemstvo.
Tko sve odlazi
Samo na domaćem internetskom oglasniku Moj posao.ba otvoreno je više tisuća radnih mjesta, a mnoga od njih nikada neće biti popunjena. Barem ne domaćom radnom snagom. Traže se radnici svih zanimanja - od vozača i tajnica do brend-menadžera. Međutim, onih koji mogu i žele raditi u ovoj zemlji sve je manje. Ne pomaže ni činjenica da je veliki broj poslodavaca spreman povećati plaće i to čini kako bi zadržao postojeće djelatnike te pronašao nedostajuće. Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju kako je u prvih osam mjeseci ove godine samo u Sloveniju otišlo 12.257 bh. radnika. Preko Agencije u istom su razdoblju u Njemačku otišla 463 medicinara. Iz Agencije za rad i zapošljavanje BiH, koja posreduje u zapošljavanju radnika u spomenutim dvjema zemljama, navode kako je u te dvije države ove godine otišlo više radnika nego godinu prije. Broj je mnogo veći ako uzmemo u obzir činjenicu da oni koji imaju hrvatsku putovnicu u EU odlaze bez agencija za posredovanje te se njihovi odlasci uglavnom ne evidentiraju. Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje, u istom razdoblju prošle godine u Sloveniju je otišlo 11.879 radnika iz BiH, a u Njemačku njih 360. Na stranici spomenute agencije svakodnevno se objavljuju oglasi Zavoda za zapošljavanje Slovenije u kojima traže vozače, kuhare, konobare, zidare, ali i ostale obrtnike na domaćem tržištu. Veliki broj odlazaka u ovu zemlju ne čudi ako se uzme u obzir činjenica da minimalna plaća propisana Zakonom o minimalnoj plaći u Sloveniji trenutačno iznosi 1024,24 eura bruto. Minimalna plaća u BiH iznosi 543 marke. Međutim, oni koji iz BiH odlaze na rad u Sloveniju ne ostavljaju obitelji kako bi radili za minimalac. Plaća vozača u toj zemlji je oko 2700 eura. Upravo su oni i najtraženije zanimanje za koje ovoj zemlji kronično nedostaje kadra.
Porazni podaci
Procjene pokazuju kako je u devet godina, odnosno od ulaska RH u EU, BiH ostala bez gotovo pola milijuna građana koji su trbuhom za kruhom otišli izvan njezinih granica, samo prošle godine njih 170.000 odlučilo je sreću potražiti u inozemstvu. Još su poraznije prognoze koje govore da bi do 2050. BiH mogla izgubiti još petinu svog stanovništva, što bi značilo da se ova zemlja s ogromnim turističkim i gospodarskim potencijalom, unatoč svim blagodatima, pretvara u zemlju staraca. Istraživanje čije je rezultate nedavno objavio Populacijski fond UN-a pokazalo je da gotovo svaka druga mlada osoba u BiH ili 47 posto njih razmišlja privremeno ili trajno napustiti zemlju. Nezadovoljstvo kvalitetom života u BiH glavni je pokretač zanimanja mladih za odlazak u inozemstvo. Kako pokazuje istraživanje, gotovo 73 posto ispitanika navodi da je životni standard u njihovu okružju stagnirao ili se čak pogoršao. Iseljavanju najčešće teži populacija od 18 do 24 godine i muškarci sa srednjim obrazovanjem, bez posla, bračnog statusa ili oni koji imaju dvojno državljanstvo ili obitelj i prijatelje u inozemstvu. Istraživanje je pokazalo da je, što je stabilnija situacija s poslom kod mlade osobe, manja vjerojatnost da će razmišljati o preseljenju u inozemstvo. •
