Znate li da su u jednoj zemlji svaka četvrta mrkva i svaka četvrta litra mlijeka ekološke? A jeste li znali da je gospodarstvo te zemlje od 2007. poraslo za 200% zahvaljujući izvozu upravo takvih, organskih proizvoda? Ovi podaci odnose se na Dansku, zemlju koja je u proizvodnji ekohrane u samom svjetskom vrhu te, što je još važnije u ovoj priči o njoj, prva zemlja koja bi mogla ostvariti plan i svu poljoprivrednu proizvodnju uskoro pretvoriti u ekološku.
Duga tradicija poljoprivrede
Naime, ova skandinavska zemlja sebi je zacrtala da do 2020., u cilju poboljšanja zdravlja građana i smanjenja negativnog utjecaja čovjeka na okolinu, ima 100% ekopoljoprivredu i na dobrom je putu da to i ostvari. Sve se zasniva na akcijskom organskom planu koji je iniciralo dansko Ministarstvo hrane, poljoprivrede i ribarstva koje ohrabruje tradicionalne poljoprivredne proizvođače da prigrle organsku proizvodnju. Organska proizvodnja velika je šansa i za BiH. Naime, BiH posjeduje veliki potencijal u poljoprivredi i u sektoru prerade hrane zbog brojnih pogodnih uvjeta kao što su više od 1,5 mil. hektara poljoprivrednog zemljišta, odlični klimatski uvjeti, kao i plodno tlo te visokokvalitetna voda, većina tla u sebi ne sadržava kemijska gnojiva i nema praksu upotrebe pesticida. Osim toga, BiH ima dugu tradiciju u ovom sektoru, kao i iskusnu i vještu radnu snagu. Svi ovi uvjeti stvaraju sjajno okruženje za proizvodnju raznovrsnih sorti voća i povrća, s mogućnošću berbe prinosa i plodova i do tri puta godišnje. Proizvodi od voća i povrća imaju ogromni tržišni potencijal koji je identificiran u BiH. Procijenjeno je da trenutačno postoji 14 milijuna sadnica šljive, kruške, jabuke i drugog voća, koje se koristi za izvoz sirovine ili za proizvodnju soka i njegova pakiranja. S obzirom na potencijal za organsku proizvodnju i opskrbu čistom vodom, lako je razumjeti zašto međunarodni distributeri hrane i pića stalno ulažu u ovaj sektor.
Nezagađena zemlja
BiH ima velike površine ekološke, nezagađene i obradive zemlje, čistih izvora vode i čistog zraka, što predstavlja optimalne uvjete za intenzivnu organsku proizvodnju kako biljnih tako i životinjskih kultura. Dodatne prednosti su relativno niski troškovi radne snage i rijetka uporaba mineralnih gnojiva te kemikalija za zaštitu biljaka u BiH u posljednjih 10 godina. Na jugu BiH prevladava blaga submediteranska klima, koju karakteriziraju duga i topla ljeta te blage zime. Više od 200 sunčanih dana i u prosjeku 1400 L/m² oborina godišnje omogućava uzgoj gotovo svih poljoprivrednih kultura. Dovoljna količina vode, raspoložive površine za poljoprivrednu djelatnost i veliki broj sunčanih dana čini jug BiH idealnim za razvoj vinograda, voća i povrća. Odlični su uvjeti i za plasteničku proizvodnju. U središnjem dijelu BiH vlada planinsko-kontinentalna klima i idealni su uvjeti za proizvodnju krumpira i kupusa, kao i organsku proizvodnju. Na sjeveru je tipična kontinentalna klima. Zbog raznolike klime i topografije postoje idealni uvjeti za proizvodnju žitarica, voća i povrća. Stoga se BiH treba ugledati na Dansku i iskoristiti potencijal koji ima.
