Prekogranična kupnja odavno je popularna među stanovništvom Republike Hrvatske. Velik broj njih kupnju obavlja u Bosni i Hercegovini. Ovu informaciju potvrđuju podaci o povratu poreza. U nešto više od pola godine na graničnim prijelazima Bosne i Hercegovine podneseno je 203.799 zahtjeva za povrat poreza, piše Večernji list BiH.
Visina poreza koja će stanovnicima susjednih država, a ponajviše Republike Hrvatske, biti isplaćena za prvih sedam mjeseci iz proračuna BiH iznosi 8,983,254.86 konvertibilnih maraka. Posljednjih godina prekogranična kupnja postaje sve popularnija među stanovnicima BiH, koje privlače trgovački centri u Republici Hrvatskoj. Ipak, sudeći prema zahtjevima za povratom poreza, još uvijek na prekograničnu kupnju troše znatno manje novca nego stanovnici Hrvatske u BiH. Naime, tijekom jedne godine u RH svi stranci zajedno zatraže oko 5 milijuna konvertibilnih maraka povrata poreza. Razlog za još uvijek puno slabiju kupnju koju obavljaju stanovnici BiH u Republici Hrvatskoj leži u cijenama, budući da imaju znatno povoljnije uvjete uvoza namirnica u BiH nego njihovi susjedi u RH. Naime, iz Republike Hrvatske se u osobnoj prtljazi u BiH može bez problema uvesti određena količina mesa, dok se iz BiH u Republiku Hrvatsku ova namirnica ne može unijeti ni u sendviču.
Puno stroža pravila vrijede i za uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina. Prema uputama Carinske uprave Hrvatske o unosu hrane, bh. građani u prtljazi ne smiju imati ni izuzetno male količine mesa i mlijeka niti njihove proizvode. Kada su u pitanju voće, povrće, kruh, kolači, keks, čokolada i konditorski, odnosno slastičarski proizvodi, uključujući i druge slatkiše, moguće je prenijeti količine koje su dovoljne za osobnu upotrebu. “Unošenje lijekova za osobne potrebe putnika moguće je u količinama potrebnim najviše za liječenje do mjesec dana, uz uvjet da su odobreni od nadležnih tijela zemlje proizvođača, i to uz posjedovanje nalaza s povijesti bolesti i potvrde liječnika”, navodi se u uputama hrvatske Carinske uprave. Iz UNO-a BiH navode kako je iz RH dopušteno u ovu zemlju unijeti mesa i mlijeka i njihovih proizvoda (osim mlijeka u prahu za dojenčad, dječje hrane i posebne hrane ili pak posebne hrane za kućne ljubimce potrebne iz medicinskih razloga), pod uvjetom da one dolaze iz države članice EU-a te Andore, Lihtenštajna, Norveške, San Marina, Švicarske, Farskih otoka, Grenlanda, Islanda, Crne Gore i Makedonije.
Dopuštena je količina za osobnu upotrebu. Također, iz Republike Hrvatske u BiH dopušteno je unijeti ribljih proizvoda od 1 kilogram po osobi. Iz BiH se u Republiku Hrvatsku, pak, po osobi mogu unijeti 2 kilograma ribe, školjaka... Zanimljivo je spomenuti kako i BiH i RH imaju jednake uvjete za uvoz duhanskih prerađevina i alkohola. U obje zemlje se bez carinskih davanja može uvesti do 200 cigareta ili do 100 cigarilosa (cigarilosi su cigare težine do 3 grama po komadu) ili, pak, do 50 cigara ili do 250 grama duhana za pušenje. Kada je riječ o alkoholu, dopušten je uvoz mirnog vina u količini 4 litre, piva 16 litara, alkoholnog pića s udjelom alkohola većim od 22% - jedna litra, a s manje od 22 posto dvije litre.•
