Predsjednica UN-ova Ekonomskog i socijalnog vijeća (ECOSOC) Paula Narváez objavila je na svome X profilu da je izabrano osamnaest zemalja u trogodišnji saziv ove organizacije koja je, nakon Vijeća sigurnosti, najvažnije UN-ovo tijelo. No, tamo nije prošla Bosna i Hercegovina iako se pokušala progurati u to društvo, doznaje Večernji list.
- U jednome krugu glasovanja Skupština je izabrala 18 država u Ekonomsko i socijalno vijeće na trogodišnji mandat koji počinje 1. siječnja 2024. To su: Alžir, Antigva i Barbuda, Armenija, Azerbajdžan, Bangladeš, Kanada, Obala Bjelokosti, Džibuti, Dominikanska Republika, Italija, Meksiko, Nizozemska, Saudijska Arabija, Šri Lanka, Južnoafrička Republika, Švicarska, Ujedinjena Republika Tanzanija i Uzbekistan - stoji u objavi ove organizacije. Kako se doznaje, BiH su "izbacili" Azerbajdžan i Armenija, a misija ove zemlje u UN-u je doživjela fijasko.
Izgubili bitku
Naime, Azerbajdžan i Armeniju poduprlo je 148 zemalja, dok je BiH dobila jednu polovinu od toga broja. Tek 76 zemalja. Zanimljivo je kako je ovaj pokušaj uključenja u rad ECOSOC-a UN-a poduprlo svih troje članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Nakon fijaska, misija BiH pri UN-u zatajila je objavu informacije. Procjenjuje se kako je članstvo BiH u ECOSOC-u postalo kolateralna šteta nedavnih podizanja napetosti nakon što se zemlja podijelila zbog donošenja rezolucije o genocidu u Srebrenici. Istini za volju, predstavnici vlasti BiH nisu ni blizu uložili istu količinu energije za članstvo u ECOSOC-u UN-a kao što je to bio slučaj sa srebreničkom rezolucijom, zbog čega ne treba čuditi što je ishod glasovanja u tome tijelu bio negativan za Bosnu i Hercegovinu. Valja reći kako male države, kakva je BiH, teško mogu u isto vrijeme progurati svoje dvije kandidature ili pak rezolucije. "Rezultat" s ECOSOC-om velika je propuštena prigoda za vidljivost i pozitivno međunarodno angažiranje i poziciju BiH. Valja reći kako je BiH 2016. godine bila izabrana za članicu (ECOSOC) za 2017. godinu. Ovo tijelo, Ekonomsko i socijalno vijeće, u središtu je sustava Ujedinjenih naroda za unaprjeđenje triju dimenzija održivog razvoja – ekonomske, društvene i ekološke. To je središnja platforma za poticanje rasprave i inovativnog razmišljanja, stvaranje konsenzusa o putovima naprijed i koordinaciju napora za postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva. Također je odgovorno za praćenje velikih UN-ovih konferencija i summita. ECOSOC povezuje raznoliku obitelj pomoćnih tijela i entiteta UN-a posvećenih održivom razvoju, pružajući cjelokupno vodstvo i koordinaciju. To uključuje regionalna gospodarska i socijalna povjerenstva, funkcionalna povjerenstva koja olakšavaju međuvladine rasprave o glavnim globalnim pitanjima, stručna tijela koja uspostavljaju važne globalne normativne okvire i specijalizirane agencije, programe i fondove koji rade diljem svijeta kako bi pretočili razvojne obveze u stvarne promjene u životima ljudi.
Posrednička uloga
Nadovezujući se na svoju koordinacijsku ulogu unutar sustava UN-a, ECOSOC je pristupnik za partnerstvo UN-a i sudjelovanje ostatka svijeta. Nudi jedinstveno globalno mjesto susreta za produktivne dijaloge između kreatora politika, parlamentaraca, akademika, zaklada, poduzeća, mladih i više od 3200 registriranih nevladinih organizacija. Svake godine ECOSOC strukturira svoj rad oko godišnje teme od globalne važnosti za održivi razvoj. To osigurava usmjerenu pozornost među ECOSOC-ovim nizom partnera i kroz cijeli razvojni sustav UN-a. Segment koordinacije promiče rad pomoćnih tijela ECOSOC-a i sustava UN-a za provedbu Agende održivog razvoja do 2030. Segment operativnih aktivnosti za razvoj daje opće smjernice za fondove i programe UN-a. Segment upravljanja razmatra izvješća pomoćnih i stručnih tijela ECOSOC-a; promiče koordinaciju sustava UN-a u pitanjima razvoja i razmatra posebne probleme zemlje ili regije. Ova organizacija organizira i posebne sastanke za rješavanje hitnih situacija ili kriza u globalnom razvoju, za podizanje svijesti i služenje kao politička platforma na visokoj razini za koordinaciju aktera koji rade na specifičnoj situaciji.
