Iza Bosne i Hercegovine, nadamo se bez nekih većih turbulencija do kraja godine, teška je 2024., a dolazi nam još neizvjesnija 2025.
Faza čekanja
Bosna i Hercegovina je 2024. godinu obilježila nizom nepogoda i izazova koji su testirali otpornost njezinih sustava i zajednica, a, nažalost, nekim se rezultatima ne možemo podičiti. U listopadu 2024. godine Jablanica, Konjic, Fojnica, Kiseljak... bili su poprište razornih poplava koje su odnijele najmanje 22 života i prouzročile štetu od gotovo 250 milijuna maraka. Katastrofalne poplave pogodile su BiH i desetljeće prije. Kao i tada, ni ovog puta nismo imali dobar odgovor. Novca se dosta prikupilo, a još se čeka da se počnu praviti kuće. Akademik Muriz Spahić, stručnjak u području hidrologije i geografije, osnivač Udruge geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA, za Večernji list tada je komentirao situaciju.
- Obično građani, kada nema aktualnih tema za razgovor, počinju priče o klimatskim promjenama i vremenskim katastrofama, smatrajući da je sve nastalo njihovim postankom i da će se sve završiti njihovim nestankom. U Bosni i Hercegovini, kao i svugdje, događala su se nevremena s velikim materijalnim štetama, pa i ljudskim žrtvama. No danas postoje analize o klimatskim promjenama i mi znamo da se one manifestiraju u općem porastu temperatura, promjeni trajanja klimatskih godišnjih doba u određenim meteorološkim uvjetima koje potiču brze vremenske promjene s izraženim vremenskim pojavama, posebno oborinskim. Ako sve to znamo i ako se održavaju znanstveni skupovi o temi adaptacije na klimatske promjene, a svjedočimo ovakvim vremenskim katastrofama, onda slijedi zaključak da na njih nismo adaptirani, a itekako smo prozvani i pozvani - kazao je.
Uz poplave, stalni pratitelji BiH su i požari. Ljeta su sve sušnija, šumski požari razorniji. Nedostatak opreme i modernih tehnologija, poput dronova za praćenje požara, dodatno otežavaju borbu protiv vatrene stihije, a da ne govorimo da su kanaderi u BiH i dalje misaona imenica te nam u slučajevima većih razmjera pomaže Hrvatska, bez koje je pitanje kako bi se sve odvijalo. Kad je gorjelo u Nacionalnom parku Sutjeska, pomagala je i Srbija. A ovu zemlju prate i potresi jer se nalazi na seizmički aktivnom području. I za slučaj jačeg udara mora se donijeti konkretna strategija spašavanja, primjenjiva u svakom trenutku.
Promijeniti percepciju
Da prijeđemo na ono najjezivije što čovjek može učiniti. U Bosanskoj Krupi je maloljetnik izveo teroristički napad, jednog policajca ubio, a drugog ozlijedio. Pokazatelj je to koliko je borba protiv ekstremizma u BiH neuspješna i pitanje je koliko je još spavača u ovoj zemlji. Prema izvješću State Departmenta, BiH je poduzela mjere za smanjenje prijetnji, ali izazovi poput nedovoljne suradnje između entiteta i slabih financijskih kapaciteta još uvijek koče značajniji napredak. Za neku drugu katastrofu, koju bi mogao napraviti netko tko drži prst na crvenom gumbu, BiH na području Federacije ima 407 skloništa osnovne i dopunske zaštite. - Od navedenog broja skloništa osnovne zaštite, tehnički ispravnih, odnosno onih koji ispunjavaju uvjete za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od zračnog nadtlaka, požara i kontaminacije, je 38 - kazala je ovih dana za DW glasnogovornica Civilne zaštite u Federaciji Majda Kovač.
Iako nas je malo ostalo u BiH, broj od 38 skloništa koja zadovoljavaju sve uvjete nedovoljan je kako bi se zaštitilo, barem donekle, od katastrofe. Ulazak u 2025. godinu donosi dodatnu neizvjesnost. Da završimo s optimizmom, ako ojačamo sustav ranog upozorenja, uvedemo seizmičke senzore, poboljšamo infrastrukturu za obranu od poplava, organiziramo redovite edukacije i vježbe o osnovama sigurnosti..., neke se stvari i u ovakvim okolnostima mogu promijeniti nabolje. Ima li želje za tim?!
