Milijardu kilograma otpada u Bosni i Hercegovini, umjesto ekološkog problema, moglo bi postati velika prilika za proizvodnju energije iz biomase, procesima na koje se u okvirima modernih tehnoloških naprednih industrija gleda kao na jedan od isplativih načina opskrbljivanja gradova nužnom toplinom, a industrijskih postrojenja izvorima energije. Od plinofikacije i biomase, pa do proizvodnje RDF-a (Refuse-derived fuel), odnosno goriva dobivenog od različitih vrsta otpada kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad - pred BiH su prilike koje bi u što skorije vrijeme morala iskoristiti vodeći se pritom dvama strateškim ciljevima. Prvi bi uključio energetsku diversifikaciju, dok se drugi odnosi na trgovinu s tržištima Europske unije, a radi se o posebnoj vrsti poreza za dekarbonizaciju koji se uvodi u EU, a zbog kojega postoji opasnost da poduzeća iz BiH postanu nekonkurentna.
Važnost novih tehnologija
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković potvrdio je u izjavi za Večernji list kako u BiH postoji milijardu kilograma otpada, naglasivši kako bi se od njega, odnosno te biomase mogao provoditi proces plinofikacije, ali i zbrinjavanja na način da se od takve mase griju gradovi. Vuković i Vanjskotrgovinska komora u cjelini aktivno rade na promociji uvođenja novih tehnologija u proizvodnju energije s kojima BIH treba očuvati, ali i unaprijediti svoju konkurentnost. Nedavno je održana i konferencija pod nazivom "Zelena tranzicija gospodarstva Bosne i Hercegovine - izazovi i očekivanja", koju je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH (VTK BiH), bila je izvrsna prilika za tematiku unaprjeđenja poslovnog okruženja u BiH, ali i izazova koji očekuju BiH zbog novih pravila EU-a. Konferencija je imala za cilj adresirati vrlo važna pitanja iz područja zelene energije i cirkularne ekonomije.
Vuković je tada razgovoru za Večernji list naglasio kako će uvoznik, u ovom slučaju Europska unija, plaćati poseban porez za dekarbonizaciju.
- Dakle, roba će njemu biti skuplja. A u slučaju da kupuje robu od zemlje koja je tu robu proizvela zelenom energijom, znači iz obnovljivih izvora ili nekom vrstom plinofikacijom ili tekućim vodikom obogaćenom, neće plaćati taj porez - pojasnio je Vuković. Pritom je naglasio da, ako BiH, primjerice, proizvodi čelik na bazi zelenih energija, postoji mogućnost povećanja kvota za izvoz na tržište Europske unije.
- Jako su veliki benefiti toga - dodao je Vuković, upozorivši kako bez tranzicije nećemo biti dobrodošli na tržišta Europske unije.
Izvozni potencijal
Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine aktivno se uključila u procese tranzicije prepoznajući potencijal "zelenih" lanaca vrijednosti i energije iz obnovljivih izvora u smislu stvaranja novih vrijednosti, izvoznog potencijala, maksimalnog korištenja unutarnjih resursa i novih radnih mjesta. Kao dio Europskog zelenog dogovora, s Europskim zakonom o klimi, EU je sebi kao obvezujući cilj postavio postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine, a koji zahtijeva da se trenutačne razine emisije plinova staklenika značajno smanje u idućim desetljećima. Kao međukorak ka klimatskoj neutralnosti, EU je podigao svoju klimatsku ambiciju za 2030., obvezujući se da će smanjiti emisije za najmanje 55% do 2030. godine. U srpnju 2021. godine Europska komisija predstavila je prvu seriju usvojenih dokumenata u okviru paketa "Spremni za 55".
