Ovih dana osobe alergične na ambroziju proživljavaju vrlo teško razdoblje u godini - šmrcaju, kišu, curi im i svrbi ih nos, otječu im kapci, otežano dišu... Bosna i Hercegovina se zajedno s Hrvatskom, Mađarskom i dijelom Srbije nalazi u zoni najveće zakorovljenosti ambrozijom u Europi, potvrđuju podaci Društva za zaštitu bilja BiH, piše Večernji list BiH.
Snažan alergen
Nezaustavljiva biljka ambrozija je korov koji se vrlo brzo razmnožava pa je postala neprijatelj broj jedan tijekom ljeta. - Ambrozija (Ambrosia artemisifolia L.) predstavlja opasan jednogodišnji korov koji brzo raste, obično do 150 cm visine, a čije sjeme zadržava klijavost i do 40 godina. Stabljika joj je razgranata, četvrtastoga presjeka i obrasla je dlačicama. Listovi su joj naspramni, jajoliki, dlakavi i višestruko perasto dijeljeni. Cvjetovi su žućkaste boje, skupljeni u duge grozdaste cvati na vrhovima stabljike i bočnih grana. Niče polovinom travnja, dok s cvatnjom počinje sredinom srpnja. Cvatnja traje sve do početka prvih mrazova. Ambrozija proizvodi pelud u velikim količinama, koji je jedan od najjačih poznatih alergena. Klasični simptomi alergijskoga rinitisa su kihanje, curenje nosa, svrbež kože i sluznice te pojačano suzenje očiju. Kao čest problem, uz alergijsku hunjavicu, razvija se i astma - rekli su iz Agromediteranskog zavoda Mostar. Pelud ambrozije vrlo je snažan alergen jer jedna biljka može tijekom pet sati proizvesti oko 8 milijuna peludnih zrnaca. U narodu se još naziva i partizanka ili limundžik. Ambrozija dolazi iz Sjeverne Amerike, a u Europu je uvezena kontaminiranim pošiljkama sjemena oko 1860. godine. Zbog svoje iznimno velike reprodukcijske moći, ali i dobre sposobnosti prilagođavanja novim uvjetima, vrlo se brzo širi na poljoprivrednim i nepoljoprivrednim zemljištima.
Ambrozija se smatra najvećim neprijateljem osoba koje boluju od alergijskih oboljenja jer je njezin pelud najjači alergen koji izaziva brojne komplikacije.
Na području BiH ambrozija je široko rasprostranjena. Raste uz ceste, duž vodotoka, uz željezničke pruge, nasipe, na neobrađenim poljoprivrednim zemljištima, u zapuštenim vrtovima i na gradilištima. Međunarodno društvo za borbu protiv ambrozije procjenjuje kako će klimatske promjene i disperzija sjemena ambrozije dodatno povećati koncentraciju njezina peluda u zraku četiri puta do 2050. godine.
Najbolje je iščupati iz zemlje
- Pozivamo poljoprivrednike, kao i vlasnike odnosno korisnike voćnjaka, vrtova i sličnih površina da uništavaju ovaj korov, po mogućnosti dok još nije počela njegova cvatnja. Na manjim površinama i u slučaju pojave pojedinačnih biljaka ambroziju je najpoželjnije uništavati čupanjem cijele biljke zajedno s korijenom. Na većim površinama preporučuje se košnja biljaka tik iznad tla (do 5 cm od zemlje), a što je poželjno uraditi prije cvatnje ambrozije kako bi se spriječilo širenje peluda i stvaranje sjemena. Velike površine i površine pod poljoprivrednim kulturama treba tretirati odgovarajućim herbicidima dopuštenim za tu namjenu - poručuju iz FAZ-a Mostar.
