BiH je u crvenom! Novi toplinski val drma našu zemlju, ali i okružje, a idućih desetak dana nema osvježenja na vidiku. Neki će reći i bolje s obzirom na to da osvježenje donese i nevrijeme, a današnja nevremena kao da su iz filmova katastrofe pa ih nitko ne priželjkuje previše. Međutim, ni trenutačna situacija nije nimalo dobra, piše Večernji list BiH.
Padaju rekordi
Vremenske prilike su nepovoljne i rizične, što je za Avaz potvrdio i meteorolog Bakir Krajinović. - Osim visokih vrijednosti temperatura u najtoplijem dijelu dana, problem za sve građane predstavlja i dosta visoka vrijednost minimalne temperature tijekom noći, kada očekujemo malo se osvježiti i rashladiti. Međutim, te vrijednosti su iznad 20 stupnjeva i zapravo sve češće ćemo bilježiti pojavu tropskih noći - istaknuo je Krajinović. Međutim, iznadprosječne vrućine nisu novost. U Mostaru, koji je tradicionalno jedan od najvrućih gradova u Europi, 31. srpnja 1901. godine izmjerena je temperatura od 46,2 stupnja. Međutim, stručnjaci tvrde da toplinski valovi prije ipak nisu bili ovako neizdrživi i kada bi došlo do nekog značajnijeg vala, kraće bi trajao nego danas. - Jedna opsežna studija objavljena u časopisu Nature Communications 2020. pokazala je da je od 1950. do danas došlo do značajnog povećanja učestalosti, intenziteta i dodatne kumulativne topline toplinskih valova. Autori ističu da su i Mediteran i Sibir doživjeli sezone u kojima su toplinski valovi doprinijeli s dodatnih 200 °C kumulativne topline, a Aljaska sa 150 °C. Kumulativna toplina toplinskih valova odnosi se na ukupnu količinu prekomjerne topline koja se nakupi tijekom trajanja jednog ili više toplinskih valova. Izračunava se kao zbroj svih dnevnih prekoračenja temperature iznad određenog praga tijekom trajanja toplinskog vala. Primjerice, ako toplinski val traje pet dana s maksimalnim temperaturama od 35, 38, 37, 36 i 34 °C, a prag je 30 °C, onda će dnevna prekoračenja biti 5, 8, 7, 6 i 4 °C, a kumulativna toplina tog toplinskog vala: 5 + 8 + 7 + 6 + 4 = 30 °C - objasnio je Nenad Jarić Dauenhauer, znanstvenik i novinar, za Index.
Stručnjaci ipak ističu da ne treba paničariti, već pokušati trezveno razmišljati i upozoravati na opasnosti. Jedna od opasnosti su i požari. - U situacijama kada imamo dosta visoke vrijednosti temperature zraka dulje razdoblje te izostanak oborina, rizici od pojave šumskih požara su ekstremno visoki. U takvim okolnostima građani se trebaju savjesno ponašati prema prirodi jer 90 posto šumskih požara nastaje zbog nemara čovjeka - upozorava Krajinović. Visoke temperature su napunile i domove zdravlja, u opasnosti su i radnici pa se na poslodavce apelira da ih maksimalno zaštite.
Liječnik Goran Popović dao je savjete istaknuvši da briga o zdravlju postaje prioritet kad temperature prelaze 40 Celzijevih stupnjeva. Osobito je to važno za kronične bolesnike. - Pacijent od oko sedamdesetak godina koji ima povišen krvni tlak, aritmiju, imao je infarkt, ugrađen mu je stent i dodatno ima šećernu bolest, zbog toga konzumira veliki broj različitih lijekova. Svaki od tih lijekova može na određeni način utjecati i na krvni tlak. Takvim pacijentima se savjetuje da kod kuće češće mjere krvni tlak i da se na temelju toga korigira terapija, obično je smanjimo. Kada prođu vrućine, tu terapiju vraćamo na određene propisane doze - objašnjava liječnik. Savjetuje i da bi razlika između klimatizirane prostorije i vanjske temperature trebala biti osam stupnjeva, a vezano uz to i jedan je hercegovački portal ironično ustvrdio da će se skidati "blokade" s klima kao što se čini s motociklima da mogu što brže ići, a u ovom slučaju da klima može i ispod 16 stupnjeva jer je u većini prostorija klima smanjena na najniže, a to je uglavnom 16, što je iznimno opasno za zdravlje. - Kada vani imate 40 stupnjeva, naravno da nećete klimu držati na 32 stupnja, ali je vrlo bitna aklimatizacija. Držite u prostoriji temperaturu na 27 stupnjeva, to nije puno. Ne treba pretjerivati i nemojte spuštati ispod 25. To je neka donja granica komfora kada se organizam može adaptirati jer ako dugo boravite u toj hladnoj prostoriji pa iziđete bez neke aklimatizacije, zaista možete doživjeti kolaps. Mnogi ljudi u autima drže jako nisku temperaturu i onda kada iziđu iz auta, bude im loše. Ako već planirate izlazak iz ureda, automobila, kuće, podignite temperaturu na nekih 27 stupnjeva. Bit će vam manji toplinski šok kada iziđete na 40 stupnjeva - objasnio je liječnik. Pozvao je i na izvršenje svih obveza do 10 sati. - Ako baš morate izići u podne, birajte sjenovitu stranu ulice. Ako nema sjene, obvezno stavite šešir ili kapu na glavu. Poželjno je kapu okrenuti naopako kako biste čuvali vrat jer kroz njega prolaze krvne žile, a osunčavanje vrata dovodi do kolapsnog stanja zbog širenja krvnih žila. Pokvasite glavu i kapu jer ćete manje ugroziti glavu. Moramo znati da naš mozak najviše trpi, kao i srce i cijeli organizam - naveo je. Savjetuje da se pije obična voda, ali može i gazirana jer ona sadrži dovoljno elektrolita.
Bez masne hrane
- Na ovoj temperaturi potrebno je piti do 3 litre vode dnevno, a oni koji rade na otvorenom moraju piti i po 6 ili 7 litara vode jer je puno gube znojenjem - objasnio je. Savjetuje da se pije i magnezij jer on stabilizira rad srca. - Preporuka je da ne unosite velike količine mesa i masne hrane jer probavljanje takve hrane zahtijeva puno krvi i enzima, što opterećuje kardiovaskularni sustav i može izazvati brojne posljedice. Preporučuje se lagana hrana i veliki unos tekućine - savjetuje liječnik. BiH je u crvenom, nema naznaka zamjetnijim promjenama vremena, stoga maksimalan oprez. •
