Iako je lijepo ovih dana spominjati dugo, toplo ljeto, dani izmiču, a ona neizvjesna jesen i još neizvjesnija zima sve su nam bliže, piše Večernji list BiH.
To su kalendarske činjenice oko kojih se do pandemije i nismo živcirali previše. Međutim, kako je došla pandemija i "najesen se očekuje novi teži val", pa rat i "najesen bismo mogli ostati bez plina i nafte", počelo se i o ovim katastrofičnim stvarima razmišljati. Mi u BiH i nismo previše jer se za sve teške situacije uglavnom pripremamo 5 do 12, pa ako se izvučemo, dobro se izvučemo, ali razvijene zemlje uvelike rade na mjerama koje će im pomoći prebroditi najavljeno teško razdoblje, a upravo zbog toga što se ove godine u jedno spojilo sve što smo imali dosad - tu su nam i pandemija i rat.
Pripreme za blackout
Od dosad poznatih mjera BiH je napravila barem jednu korisnu - zabranila je izvoz ogrjevnog drva, oblovine i peleta, pa su se cijene donekle stabilizirale, kako bi svi ovdašnji mještani mogli nabaviti te energente za budućnost jer ono što je sigurno, ako nas izdaju i plin i nafta, pa u najcrnjem scenariju (za koji se Austrijanci pripremaju vježbom "blackout" kojom simuliraju ostanak bez električne energije na nekoliko dana) i struja, drvima ćemo se uvijek moći ugrijati, a suvremene peći omogućuju i pripravljanje raznih jela. Analitičar s kojim smo razgovarali, a koji je želio ostati anoniman, kaže da ozbiljne zemlje već dugo razmišljaju o svim rješenjima.
- Austrija je prije rata počela vježbu za energetsku krizu, a djeci su u jednoj pokrajini u školama dali dokumente koje su trebali odnijeti roditeljima kako bi bili obaviješteni i svjesni da "blackout" može uskoro nastupiti, stanovnicima su savjetovali pripremu zaliha hrane i pića. Naravno, ne treba dramatizirati, ali ni banalizirati situaciju. Ozbiljno je jer ne znamo u kojem će smjeru otići globalna situacija jer se isprepliću zdravstvena kriza koja je, srećom, dosta oslabjela kao i rat između Rusije i Ukrajine. Ljudi s autoritetom morali bi objasniti građanima da je dobro imati kakve-takve zalihe hrane - govori nam. Ističe primjer Sjeverne Makedonije koja nije u mnogo boljoj situaciji nego BiH, ali odlučnijim mjerama štiti stanovništvo.
- Njihova je vlada uz zabranu izvoza drveta i peleta zabranila i izvoz pšenice i pšeničnog brašna, a ukinula carinu na uvoz suncokretova ulja do kraja godine. Tako planiraju osigurati svojem stanovništvu dovoljne zalihe hrane, da se ljudi opskrbe i da ne ovise o situaciji u jesenskim i zimskim mjesecima. Također su zaštitili domaću proizvodnju i održali opskrbu. To je ono što mi nemamo i ja sam iskreno pozitivno iznenađen time što se uspjelo napraviti i ovo s drvima i peletom - priča nam sugovornik. Za kraj ga pitamo, što pripremiti da bi postojala kakva-takva sigurnost.
Nekvarljivost robe
- Pa ljeto i dalje traje, zato bih savjetovao da se već sada pripreme neke zalihe hrane. Dosta je sezonskog voća i povrća. Može se napraviti zimnica. Osobno znam ljude koji naprave desetke staklenki raznih salata. Također, dobro je imati zasađeno ili posijano onih kultura koje imaju neograničen rok trajanja. Primjerice, jasno je da ne može uspjeti riža u našim krajevima, to ćete kupiti, ali grah možete ubaciti u zemlju i ubirati plodove svoga rada. Ta kultura ima neograničen rok trajanja. Također, med se ne može pokvariti, a i zdrav je ako imate provjerenog prodavača. Ili ako imate jabučni ocat - on se ne može pokvariti, a može pomoći da i ostala hrana ostane što dulje svježa te da se ne pokvari. Puno toga imamo, ali malo toga koristimo i malo se informiramo o skladištenju hrane, a o nekim dugoročnim planovima, ako bi se dogodila neka loša situacija, da i ne govorim. Mora se odlučnije govoriti o situaciji, ništa ne uljepšavati nego sagledati i prenijeti realnu sliku ljudima kako bi što spremnije dočekali jesenske i zimske dane, po uzoru na naše stare koji nisu imali mnogo, ali su uvijek imali za teške dane, u nadi da takvi nikad neće doći - ispričao je analitičar.
