Više od 70% hrane koju konzumiraju bh. građani dolazi iz uvoza. Naime, građani BiH pojedu 72 posto hrane koja je uvezena, a tek 28 posto domaće, piše Večernji list BiH. Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je za prvih šest mjeseci ove godine iz agroindustrijskog sektora izvezeno robe vrijedne 414,7 milijuna KM, što je manje za 11,76 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uvezenu robu platili smo oko 1,5 milijardi KM, što je deficit veći od milijardu KM.
Uvozimo čak i kruh
Kao što je vidljivo, hrana koja se proizvede u BiH ne ode za izvoz, proizvodnja je jednostavno premala. Gotovo 90% domaće proizvodnje potroši se u BiH i to treba uzeti u obzir kada pravimo ukupnu bilancu potrošnje hrane i poljoprivrednih proizvoda u BiH. Zemlja godišnje uveze hrane, odnosno poljoprivrednih proizvoda, u vrijednosti skoro tri milijarde, a izveze jednu milijardu KM. Stručnjaci odavno upozoravaju da zbog ovisnosti o uvozu hrane, u slučaju nekih većih ekonomskih potresa na svjetskom tržištu ili prirodnih katastrofa, koje ne bi imale izravnih veza s BiH, mi bismo doslovno ostali bez hrane. Proizvodnja hrane strateški je interes svake države, pa bi tako trebala biti i naše, međutim, to nije tako. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore, za šest mjeseci ove godine izvezeno je mesa u vrijednosti od 52,2 milijuna, a uvezeno 149,5 mil. KM. BiH je u prvom polugodištu izvezla mlijeka u vrijednosti od 39,5 milijuna, a uvezla mliječnih proizvoda u vrijednosti od 71,5 mil. KM. U spomenutom razdoblju izvezeno je 60,3 mil. KM voća i povrća, a uvezeno ovih roba vrijednih čak 286,5 mil KM. Godišnje uvezemo vode u vrijednosti skoro 130 milijuna, a kruha i peciva 125 mil. KM. Još je apsurdnije da ove proizvode uvozimo i iz Irana, Izraela, Afganistana, Jordana. Najžalosnije je što uvozimo proizvode za čiju proizvodnju imamo ogromni proizvodni potencijal.
Trećina stanovništva na selu
Od 363.394 poljoprivredna kućanstva u BiH, koja čine trećinu svih stalnih stanovnika u državi, po posljednjem popisu iz 2013. svega ih je 5580 bilo osigurano, odnosno najmanje jedan član kućanstva bio je prijavljen kao zaposleni, koji se profesionalno bavi poljoprivrednom proizvodnjom od koje živi on i članovi njegove zajednice. Taj podatak ne predstavlja ni jedan posto ukupno zaposlenih u državi. Sa zaposlenima u prehrambenoj industriji (21.357), u cjelokupnom prehrambeno–poljoprivrednom sektoru BiH ne radi više od 26.900 osoba ili 3,59 posto ukupno zaposlenih u državi. U susjednoj Hrvatskoj i Srbiji, primjerice, petina zaposlenih posredno i neposredno radi u oblasti hrane i napitaka, a prosjek za Europsku uniju je od osam do 17,5 posto. Po entitetima, poljoprivreda je očito razvijenija u Republici Srpskoj, pa i Distriktu Brčko, u odnosu na FBiH. Problemi koje poljoprivrednici imaju u prodaji svojih proizvoda jedan su od glavnih razloga stagnacije ovog sektora i prekomjernog uvoza. Međutim, malo se čini kada je u pitanju proizvodnja i prodaja na domaćem tržištu. Nije dovoljna samo reklama “kupujmo domaće”, valjalo bi poduzeti radikalnije mjere i obvezati prodajne lance i veletrgovinu da prodaju domaće, ako ga ima dovoljno u zemlji. Uostalom, tako čine sve druge države.
