Bosna i Hercegovina je 4. prosinca u Strasbourgu potpisala MEDICRIME Konvenciju Vijeća Europe o borbi protiv krivotvorenja lijekova i medicinskih proizvoda sa ciljem zaštite javnog zdravlja, i na taj način, nakon Hrvatske, postala druga država u regionu koja je iskazala spremnost da se na organiziran i sistemski način, a u skladu sa europskim propisima i standardima, suprotstavi ovom međunarodnom kriminalu. Konvencija je nadopuna direktivama Europske unije koje reguliraju ovo područje.
Vijeće Europe je usvojilo ovu konvenciju krajem 2010. godine, i njome se prvi put na međunarodnom nivou krivotvorenje lijekova i medicinskih proizvoda, kao i njihova proizvodnja i stavljanje na tržište bez potrebnog odobrenja ili usklađenosti sa sigurnosnim zahtjevima, definiraju kao kaznena djela.
Ministarstvo civilnih poslova BIH još od 2011. godine provodi temeljite aktivnosti u vezi sa pristupanjem ovoj konvenciji, te je državna radna grupa izradila, a Vijeće ministara BIH u lipnju ove godine usvojilo Operativni plan za pristupanje i ratifikaciju MEDICRIME konvencije. Operativnim planom su definirane sve aktivnosti koje je neophodno poduzeti s ciljem provedbe konvencije, identificirani nosioci, rokovi i potrebna materijalna sredstva za realizaciju definiranih aktivnosti i mjera. U narednom periodu Ministarstvo civilnih poslova će biti odgovorno za koordinaciju aktivnosti na provedbi svih neophodnih mjera definiranih Operativnim planom za provedbu Konvencije, u čemu će surađivati, između ostalih i sa Ministarstvom sigurnosti BIH, Interpolom, Ministarstvom pravde BIH, Agencijom za lijekove i medicinska sredstva BIH, Tužiteljstvo BIH, SIPA-om, Upravom za indirektno oporezivanje BiH i drugim nadležnim institucijama.
U otkrivanje i sprječavanje trgovine krivotvorenih proizvoda uključena su regulatorna tijela za lijekove, policija, carina, pravosudna tijela i farmaceutska industrija. Također, izuzetno je važna međunarodna suradnja i razmjena informacija o prisutnosti ovih proizvoda na određenim tržištima u svijetu. Konvencija predviđa i osnivanje nadzornog tijela koje će nadgledati implementaciju Konvencije u zemljama članicama Vijeća. Predviđena je i nabavka specijalne laboratorijske opreme za Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BIH, s ciljem pravovremene detekcije krivotvorenih lijekova, što će svakako doprinijeti i kvalitetnijoj zaštiti zdravlja građana BIH od krivotvorenih lijekova.
Globalno, najčešće se na tržištu nađu krivotvoreni tzv. rekreativni lijekovi (npr Viagra), a također citostatici i hormonalni preparati, a takvih preparata se nađe i u BiH, što je dokazano brojnim istražnim akcijama. Također, kupovina lijekova i medicinskih proizvoda putem interneta je izuzetno rizična, i u takvim ponudama se veoma često nalaze krivotvoreni lijekovi.
