Analiza vanjskotrgovinske razmjene BiH s velikim svjetskim gospodarskim silama pokazuje neke nove trendove koji ukazuju na obujam i strukturu, ali i tržišta koja su domaćim izvozno orijentiranim kompanijama sve zanimljiva i pristupačnija, piše Večernji list BiH.
Uvodom u podatke o vanjskotrgovinskoj razmjeni za prvih devet mjeseci ove godine pozornost privlače dva primjera, dijametralno suprotna kada govorimo o iznosu vanjskotrgovinskog deficita. Dok sa Sjedinjenim Američkim Državama imamo okvirno uravnotežen odnos u kojemu uvoz nije pretjerano veći od izvoza, u slučaju Kine vidljiv je ogroman debalans u kojemu je, primjerice, 2022. godine uvezeno robe koja je 23 puta vrjednija od izvezene.
Tarife
Iz podataka Vanjskotrgovinske komore BiH za prvih devet mjeseci ove godine, u Sjedinjene Američke Države izvezli smo robe u vrijednosti od oko 144,5 milijuna maraka, a uvidom u izvozne tarifne primjetno je kako prvo mjesto čine oružje i streljivo; njihovi dijelovi i pribor, i to u vrijednosti od 71,362.978 maraka. Prevedeno u količinu, izvezli smo 2,106.567 kilograma. Kada je riječ o financijskoj vrijednosti, na drugom mjestu su namještaj, posteljina, madraci, nosači madraca (iznos oko 18,8 milijuna maraka). Ipak, kada govorimo o količini, na prvom mjestu su neorganski kemijski proizvodi (3,077.361 kg).
U isto vrijeme iz Sjedinjenih Američkih Država uvezli smo robe u vrijednosti od 186,534.957 maraka, a na prvom mjestu i po količini i vrijednosti su mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi (količina 218,101.488 kg, vrijednost 124,235.192 marke).
Usporedbom s prošlom godinom u Sjedinjene Američke Države izvezli smo robe u vrijednosti od 178,951.920 KM, a na prvom mjestu također su bili oružje i streljivo; njihovi dijelovi i pribor, i to u vrijednosti od 59,439.962 marke. Uvoz iz SAD-a pak iznosio je 328,424.168 KM, a na prvom mjestu po vrijednosti ponovno su bila mineralna goriva, mineralna ulja i njihovi proizvodi.
Vanjskotrgovinska razmjena sa Sjedinjenim Američkim Državama, a poglavito u kontekstu izvoza, podudara se s trendom koji je primjetan proteklih godina, a koji pokazuje znatan porast aktivnosti domaće vojne industrije koja bilježi sve bolje izvozne rezultate. Protekle godine u SAD je izvezeno oružja i streljiva u vrijednosti od 59,4 milijuna KM, a u 2021. godini 82,9 milijuna maraka. Prošlu godinu BiH je završila s impresivnim rezultatom u pogledu izvoza oružja, streljiva i opreme na brojna svjetska tržišta. Broj od 254 milijuna KM ponovno svjedoči o potencijalima namjenske industrije koji se već dulji niz godina iskazuju kroz iznimno dobre prodajne rezultate, odnosno ostvarene prihode.
Proizvodi iz BiH
Iz BiH, osim streljiva, u svijet idu i neki drugi proizvodi namjenske industrije. Večernji list imao je nedavno uvid u godišnje izvješće koje je objavljeno u sklopu ugovora o trgovini oružjem (ATT), dokumenta koji regulira međunarodnu trgovinu konvencionalnim oružjem, a čiji je BiH potpisnik. Među proizvodima namjenske industrije iz BiH na popisu prodanih proizvoda našlo se i pet oklopnih vozila koja su prodana Etiopiji, a kada je riječ o topničkim sustavima velikog kalibra, BiH je prodala Mađarskoj 207 komada minobacača od 120 i 82 milimetra, dok su dva minobacača od 120 milimetara izvezena u Indoneziju. Istodobno, u Češku je izvezeno 35 komada minobacača od 60 mm (M70, M57), dok je istoj zemlji prodano i 300 komada ručnih bacača RPG7. U susjednu Slovačku pak prodano je 60 primjeraka ovog raketnog bacača. U SAD je pak izvezeno 676 rabljenih pištolja te 986 poluautomatskih pištolja od 9 mm. U Švicarsku je izvezeno 25 pištolja RS 9. Najveći naručitelj automatskih pušaka bio je Pakistan, u koji je BiH izvezla tisuću komada automatske puške Alfa 9 x 19 mm.
