Podatak prema kojem smo u prvih devet mjeseci prošle godine uvezli robe u vrijednosti od gotovo 21 milijardu KM, dok je izvoz bio 12,6 milijardi potiče na promišljanje i traženje prihvatljivog rješenja kojim bi se ojačala snaga bh. izvoza, piše Večernji list BiH. Iako brojne tvrtke iz BiH popravljaju prosjek, činjenica je da je potrebno još uraditi kako bi ekonomska slika BiH bila ojačana olakšavanjem poslovanja domaćim tvrtkama i stimuliranjem izvoza.
Analiza razmjene
Podaci iz analize vanjskotrgovinske razmjene BiH za razdoblje od siječnja do rujna 2023., a koju je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH usvojilo Vijeće ministara, pokazuju kako je ukupna robna razmjena u ovom razdoblju iznosila 33,42 milijarde KM, a pritom je uočljiv i značajan vanjskotrgovinski deficit. Vrijednost izvezene robe iznosila je 12,65 milijardi KM, a uvezene robe 20,77 milijardi KM, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio 8,11 milijardi KM. Glavne karakteristike vanjskotrgovinske razmjene u devet mjeseci 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. bile su pad ukupne vanjskotrgovinske razmjene BiH (3,69%), pad uvoza (1,94%), pad izvoza (6,44%) te rast vanjskotrgovinskog deficita (6,02%). U istom razdoblju pokrivenost uvoza izvozom smanjena je za 2,93% i iznosila je 60,94%. Ako se pogledaju pojedine tarife proizvoda, uočljive su i najveće snage i potencijali kada je riječ o izvozu. BiH je u ovom razdoblju najviše izvozila električnu energiju - u vrijednosti od 879,86 milijuna KM, izoliranu žicu, kabele u vrijednosti od 512,30 milijuna KM, željezne ili čelične konstrukcije u vrijednosti od 458,50 milijuna KM te sjedala i njihove dijelove u vrijednosti od 437,37 milijuna KM. Istodobno je najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih, u vrijednosti od 1,78 milijardi KM, putničke automobile vrijedne 818,40 milijuna KM, lijekove vrijedne ukupno 477,69 milijuna KM te kameni ugljen, brikete u vrijednosti od 460,66 milijuna KM. Izvoz u zemlje EU-a u devet mjeseci prošle godine iznosio je 9,31 milijardu KM, što je za 6,77% manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio 12,17 milijardi KM, što je 1,96% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Ako se ovi podaci usporede s prvih devet mjeseci 2022., vidljivo je kako recesijska kretanja, odnosno slabljenja europskih gospodarstava, što je pak posljedica borbe protiv inflacije, uzimaju danak kada je riječ i o bh. ekonomiji. Ukupna robna razmjena BiH siječanj - rujan 2022. iznosila je 34,70 milijardi KM. Vrijednost izvezene robe bila je 13,53 milijarde, a uvezene 21,17 milijardi KM.
Oporavak gospodarstva
Očekivanja su kako će u ovoj godini uslijed očekivanog oporavka europskih gospodarstva doći i do jačanja ekonomske aktivnosti u BiH. U tom kontekstu treba uputiti i na procjene domaćih i međunarodnih financijskih institucija koje potkrjepljuju takve najave. Oporavak europskih gospodarstava izravno će se reflektirati i na aktivnosti domaćih tvrtki koje uglavnom izvoze svoje proizvode na spomenuta tržišta, ali i uvoze repromaterijale s njih
