Kada su košarkaši Širokog Brijega u europskome natjecanju 2003. godine trebali nastupiti na Cipru, dobili su ponudu da se razmjerno jeftinim čarter-letom prebace na ovaj otok na Mediteranu. Jedan od članova vodstva kluba je, srećom, kontaktirao kolegu s Cipra koji ga je upitao na koju zračnu luku je predviđeno slijetanje. Odgovor je bio u Lekoziji piše Večernji list BiH. 

Sugovornik s Cipra objasnio je kako bi sletjeli na zračnu luku koja se nalazi u turskome dijelu, a susret se trebao odigrati u grčkom dijelu. Da su se odlučili otputovati, ni na kakav način ne bi uspjeli prijeći u grčki dio podijeljenoga otoka jer su dva “entiteta” čvrsto podijeljena bodljikavom žicom, miniranim područjem... Jedan dio otoka, grčki, dio je EU-a, a drugi priznaje samo Turska. Za ovo područje te dvije zemlje su vodile i rat.

Bez zajedničke vizije

Umnogome BiH već sliči Cipru. U svome pismu upućenom dužnosnicima SAD-a i EU-a predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić rekao je kako za BiH ima nade da se ne zadrži status quo zauvijek, a prva važna reforma je izmjena Izbornog zakona. 
- Ako se ne pronađe “srednje rješenje”, međusobno sukobljavanje unitarističkih i separatističkih narativa i politika moglo bi dovesti do “ciprizacije”, a u izrazito nepovoljnim geopolitičkim okolnostima i do “sirizacije” BiH - istaknuo je. Po njegovim riječima, hrvatska politika zagovara upravo srednji put. Politolog i viši asistent na kolegiju međunarodnih političkih odnosa na studiju politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Ivan Kraljević kaže kako BiH već odavno podsjeća na ciparski slučaj.

- Daytonski mirovni sporazum 1995. godine donio je prividni mir, primirje. Sama daytonska konstrukcija – jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda – udarila je temelje “ciprizacije” BiH. Kako je izostao politički mir između sukobljenih nacionalnih strana, tako nije bilo moguće ukloniti u ratu rasplamsale antagonizme u daytonskoj BiH. U takvom stanju bilo je teško ostvariti viziju zajedničke budućnosti i barem minimuma zajedničke države. Trenutačno najveći antagonizam vlada između Bošnjaka i Hrvata u FBiH, entitetu u kojem se odvija ključna borba koja uvelike podsjeća na situaciju na Cipru prije podjele te otočne zemlje na Mediteranu - kaže Kraljević. Po njemu, u oba slučaja u pitanju su dvije nacionalno i religijski podijeljene zajednice. Na Cipru su bili Grci (kršćani) i Turci (muslimani), a ovdje su Bošnjaci (muslimani) i Hrvati (kršćani). Prije turske invazije 1974. godine razlika u brojnosti sukobljenih strana gotovo je identična onoj danas. Grci su činili 78% stanovništva, a Turci 18%. Prema posljednjem popisu stanovništva, na prostoru FBiH živi 70% Bošnjaka i 22% Hrvata. Cipar je de facto podijeljena država na većinski južni dio nastanjen Grcima i međunarodno priznat te manjinski dio samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar koju priznaje samo službena Ankara.

Izborni zakon minimum

- Tri puta nametnuti izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH od Bošnjaka u FBiH kao jednoj izbornoj jedinici samo je usložnjavao napete odnose i političku situaciju. Postojeća želja bošnjačke političke elite za ovladavanjem federalnim Domom naroda samo bi potpuno demaskirala stvarne želje njihove politike eliminacije Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda - smatra Kraljević. On dodaje kako RS djeluje kao izoliran slučaj. No, srpskoj političkoj eliti ide na ruku otvorena fronta između “federalnih partnera”. Srbi u BiH imaju poprilično lagodnu situaciju, svoj jednonacionalni entitet, državu u državi. 
- Spominjanje “ciprizacije” od gosp. Bože Ljubića možemo gledati kao na neku vrstu ispitivanja terena i formaliziranja stvarnog stanja na terenu u slučaju ponovnog kraha u pregovorima oko izmjena postojećeg diskriminacijskog Izbornog zakona BiH - navodi Kraljević. On smatra kako bi za izlazak iz trajne krize za BiH najbolje rješenje “bilo potpuna rekonstrukcija cjelokupnog političkog sustava koji bi omogućio potpunu ravnopravnost konstitutivnih naroda i građana”. - Jedan od temeljnih proizvoda u slučaju unutarnje reorganizacije države bila bi i federalna jedinica s hrvatskom većinom. Na taj način bi se stekli uvjeti za ponovno uspostavljanje veza lojalnosti prema zajedničkoj budućnosti i udarili temelji stabilnosti i funkcionalnosti države - smatra on. Izmjenu Izbornog zakona smatra minimumom od kojega hrvatska politička elita ne smije odustati ako misli zadržati svoj politički subjektivitet u BiH. - Samo načela federalizma, decentralizacije i potpune ravnopravnosti konstitutivnih naroda i ostalih građana mogu voditi funkcionalnoj BiH - ističe viši asistent na studiju međunarodnih političkih odnosa SUM-a. •

Ovi radnici i umirovljenici dobit će 75 eura veće mirovine: ‘Pravda koja kasni 20 godina’