Banjalučki biskup mons. Franjo Komarica slavio je danas svetu misu na katoličkom groblju u Bosanskom Petrovcu, na svetkovinu sv. Petra i Pavla u povodu 110. obljetnice osnutka župe Bosanski Petrovac-Drvar, što je ujedno i prva katolička sveta misa služena u Bosanskom Petrovcu nakon 75 godina.
Katolička sveta misa posljednji je put u ovom gradu služena 1941. kada u nedaćama Drugog svjetskog rata nestaje katolika i Katoličke crkve sa šireg područja Bosanskog Petrovca.
Župnik Drvara i Bosanskog Grahova velečasni Davor Klečina, koji je uz biskupa Komaricu služio svetu misu, istaknuo je za Fenu da je riječ o župi koja ima manji broj vjernika, te su misi prisustvovali i vjernici iz drugih gradova, Bosanskog Grahova, Drvara, Banje Luke i drugih. Tako je današnjoj misi prisutvovalo oko 80 vjernika.
U Bosanskom Petrovcu, u samom središtu grada nasuprot današnje zgrade općine, postojala je zidana crkva sv. Petra, po kojem je grad i dobio ime. Crkva je izgrađena 1897., a srušena i uklonjena 1949., četiri godine nakon završetka Drugog svjetskog rata, po nalogu tadašnjih vlasti.
Današnja župa Drvar prvotno sjedište imala je upravo u Bosanskom Petrovcu, gdje je 1906. utemeljena katolička župa, čije je sjedište kasnije prvo preneseno na Oštrelj, a potom u Drvar.
Na području Bosanskog Petrovca do početka Drugog svjetskog rata živjelo je oko 1.500 katolika, a danas ih tamo živi samo desetak.
U Bosanskom Petrovcu postoji i 105 godina staro katoličko groblje iz 1911., koje je niz godina, sve do prošle godine, bilo devastirano i zaraslo. Zalaganjem drvarsko-petrovačkog župnika, a na poticaj nekih sugrađana pravoslavaca i muslimana, te uz pomoć načelnika Općine Zlatka Hujića, groblje je prošle godine temeljito očišćeno, te ovih dana i ograđeno da bi se na njemu mogla prvi put slaviti sveta misa.
Kako kaže velečasni Davor Klečina, želja je da se napravi manja crkva te da vjernici imaju priliku redovno prisustvovati bogosluženjima.
Katoličko groblje sv. Josipa u Bosanskom Petrovcu nalazi se nasuprot partizanskog groblja, a na njemu je za vrijeme Jugoslavije podignut spomenik u sjećanje na događaj kada je Josip Broz Tito na tom mjestu 1942. predao ratnu zastavu Prvoj proleterskoj brigadi. Iako je spomenik podignut na crkvenoj zemlji, prilikom ograđivanja groblja ostavljen je van ograde da bi do njega bio slobodan pristup.