Iako se povremeno čini kako popušta, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik kontinuirano produbljuje svoj sukob sa zapadnim centrima moći, piše Večernji list BiH.
Pozadina sukoba
Već godinama okosnica njegove politike je zahtjev za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR) i potpuno povlačenje stranaca iz upravljanja procesima u Bosni i Hercegovini. Uz OHR, Dodik i koalicija srpskih stranaka koja ga podupire traže i povlačenje stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH. Nije to slučajnost jer upravo u dosadašnjim odlukama tih dviju institucija Dodik vidi najjači udar na autonomiju i Daytonskim sporazumom zajamčenu poziciju entiteta RS. Kao što je poznato, vlasti RS-a nikad nisu prihvatile imenovanje njemačkog diplomata Christiana Schmidta za visokog predstavnika međunarodne zajednice, pravdajući to činjenicom da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a (zbog protivljenja Rusije i Kine). Nazivaju ga "njemačkim turistom" i odbijaju svaku komunikaciju s njim otkako je imenovan prije dvije godine. Pravno su se najizravnije sukobili nakon odluke Narodne skupštine RS-a da zakonski zabrani provedbu odluka OHR-a i Ustavnog suda BiH na teritoriju ovog entiteta te Schmidtove protuodluke po kojoj je za takvo postupanje propisao kaznenu odgovornost. Situacija je eskalirala proteklih nekoliko tjedana nakon što je Tužiteljstvo BiH, baš po ovoj zakonskoj odredbi koju je nametnuo Schmidt, podiglo optužnicu protiv Dodika. Predsjednik RS-a odgovorio je prvo prijetnjom uhićenjem Schmidta ako uđe u RS, ali je poslije malo reterirao objavivši da mu neće dopustiti "samo" ulazak u institucije tog entiteta. Schmidt mu je poručio da se ne boji. On je u utorak u Banjoj Luci imao zakazane sastanke s oporbenim strankama i dopredsjednicima RS-a iz bošnjačkog i hrvatskog naroda. U posljednji tren je ipak odustao od odlaska u Banju Luku, što možda ima veze s odlukom srpskih oporbenjaka da otkažu razgovor sa Schmidtom, a možda i s obavještajnim podacima koje je dobio.
- Visoki predstavnik svjesno je odlučio ne sudjelovati u orkestriranoj kazališnoj predstavi, vodeći računa o interesima svih građana BiH. Visoki predstavnik nastavlja izvršavati svoj mandat na cijelom teritoriju BiH, kako je to predviđeno Daytonskim mirovnim sporazumom - priopćeno je iz OHR-a. O kakvoj "predstavi" je riječ, objasnio je u televizijskom intervjuu sam Schmidt.
- Bile su postavljene barikade kako bi se spriječio moj dolazak. Zbog čega su bile zatvorene neke ulice? Glazbeni festival je tek u petak. Ili se danima za to spremaju ili su pokušali spriječiti moj dolazak? Zamislite da se dogodio napad na mene ili da su mi zabranili ulazak u zgradu, i to pred kamerama, da me netko silom sprječava. Vjeruje li bilo tko, osim u Banjoj Luci, da bi se u Europi netko radovao tome? Možda bi se u Moskvi radovali. Imali biste situaciju koja bi izazvala krizne sastanke i ova bi zemlja bila dalje od Europe. Ja sam mudro djelovao - objasnio je Schmidt. Poručio je kako će sigurno doći u Banju Luku, ne precizirajući kada. - Ja ću svoje obveze izvršiti i mnogi će se začuditi kako će to izgledati. Kad bih se bojao otići u dio zemlje koja je kandidat za EU zato što mi netko prijeti, onda nešto ne bi bilo u redu sa mnom - rekao je visoki predstavnik. Dodao je kako se neće uplitati u "svaku igru i svaku glupu djetinjariju". - Dodiku poručujem: Nemojte podcjenjivati međunarodnu zajednicu. Odgovarat ćete za svoje ponašanje. Već sam intenzivno koristio bonnske ovlasti. Neću otkriti sve karte, ali sve opcije su na stolu - kazao je Schmidt.
Zapadna veleposlanstva podržala su Schmidta, ali je reakcija bošnjačke politike i javnosti vrlo kritična prema visokom predstavniku. Zamjeraju mu popustljivost pred Dodikovim prijetnjama, ali i pritišću ga da iskoristi svoje ovlasti na pitanju zbog kojeg se i u RS-u naelektrizirala situacija – državnoj imovini. Po nekim procjenama, Dodik zaoštrava odnos prema Schmidtu kako bi i njega i Zapad obeshrabrio u nametanju bilo kakvog zakona kojim bi se reguliralo pitanje vlasništva i raspolaganja nad državnim nekretninama, ali i prirodnim resursima. O tome nema dogovora unutar BiH, pa se realnim smatra nametanje odluke OHR-a.
Što kaže Europa
Stručna radna skupina pod pokroviteljstvom OHR-a već radi na mogućim rješenjima, ali iz RS-a poručuju da nikakvu odluku neće prihvatiti. RS trenutačno raspolaže svom državnom imovinom na svom teritoriju i bilo kakva odluka OHR-a mogla bi narušiti takvu situaciju, a Dodik to nipošto ne želi. Ističe da je pitanje vlasništva nad državnom imovinom riješeno Daytonskim sporazumom i da država BiH nikako ne može biti njezin titular. U suprotnom, ponavlja Dodik, RS bi ostao prazna ljuštura, entitet bez stvarne moći i ovlasti. - Odbijamo da se prihvati nametnuti zakon. Ako bude nametnut, održat će se sjednica Narodne skupštine RS-a i nakon toga proglasiti neovisni status RS-a s mjerama koje smo naznačili i kojih ćemo se pridržavati - rekao je Dodik nakon sastanka sa svojim koalicijskim partnerima na entitetskoj razini, najavljujući ujedno prekid komunikacije s američkim i britanskim Veleposlanstvom. Cijela ova situacija sigurno će negativno utjecati i na funkcioniranje vladajuće koalicije na državnoj razini u kojoj su, uz Dodikov SNSD, stranke "trojke" iz Sarajeva (SDP, NiP i Naša stranka) te HDZ BiH, koja je krenula s ispunjavanjem uvjeta za pridruživanje EU. - Jedan dio političke scene u Europi razmatra kako podržati samo Federaciju BiH, bez da se podrži RS. Ako vlasti RS-a nastave ovako, bojim se da će na to primorati ozbiljne europske dužnosnike - kazao je lider NiP-a i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković
