Propašću procesa dogovora oko promjene izbornog zakonodavstva, kao i konstantnim rušenjem hrvatskih prijedloga za izmjene kojima bi se zajamčilo legitimno predstavljanje u institucijama kao što su domovi naroda i Predsjedništvo BiH, dio bošnjačkih političkih snaga iskazuje namjeru ovogodišnjim izborima oduzeti i ono malo političkih prava koja Hrvati koriste u institucijama vlasti, a napose Federacije BiH, piše Večernji list BiH.
Bošnjačkim glasovima izabrati hrvatske izaslanike u Klub hrvatskog naroda, vodeći se pritom planom da Središnje izborno povjerenstvo BiH preuzme ulogu Parlamentarne skupštine BiH kako bi odredilo broj izaslanika iz svake od županija, svakako je mehanizam kojim će, moguće je, pokušati ostvariti navedeni plan. No, s obzirom na to da BiH nema dva članka Izbornog zakona bez kojih je nemoguće provesti izborne rezultate u federalnom Domu naroda, a posljedično ni imenovati novu federalnu Vladu, kao ni dvije trećine državnog Doma naroda, moguće su i kombinacije u kojima bismo i iduće četiri godine imali isti saziv izvršne vlasti u Federaciji.
Pozivi na dijalog
Sve navedeno posljedica je situacije u kojoj bošnjački političari nisu pristali na izmjene Izbornoga zakona kojima bi se provela presuda Ustavnog suda BiH, unatoč činjenici da je održan veliki broj sastanaka posvećenih tomu pitanju te iako su hrvatski politički predstavnici do sada predložili više modela rješavanja problematike izbornog zakonodavstva.
Što više, veliki broj sastanaka održan je pod medijacijom predstavnika Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, a na svim tim sastancima hrvatski pregovarači bili su konstruktivan čimbenik, nudeći rješenja, pozivajući na dijalog i kompromis. Sredinom 2020. potpisan je i mostarski sporazum kojim je bilo definirano izmijeniti Izborni zakon, uvažavajući načelo legitimnog političkog predstavljanja, no u mjesecima koji su slijedili bošnjačka strana jednostavno je izbjegavala provesti potpisano. Hrvatski politički predstavnici ovoga su tjedna pokušali još jednom ponuditi dogovor, odnosno rješenje kojim bi BiH izašla iz političke krize i sukladno kojemu bi izbori mogli biti provedeni bez zastoja.
Prijedlog izmjena Izbornog zakona našao se na sjednici Doma naroda, no na njega su svi izaslanici iz Kluba Bošnjaka povukli mehanizam vitalnog nacionalnog interesa, umanjujući time izglede za dogovor. S obzirom na to da je jasno kako BiH ulazi u razdoblje u kojem praktično više i nema vremena za izmjene, postavilo se pitanje idućih aktivnosti. Hrvati, kao konstruktivan čimbenik koji ulaže svu svoju političku energiju u očuvanje Bosne i Hercegovine i njezin ubrzani napredak prema EU, neće blokirati procese.
Konstitutivnost
Hrvatski politički predstavnici nikada nisu bili kao neki drugi, već su u svakom trenutku političkoga djelovanja nastojali staviti fokus na potrebu dogovora kao temeljne maksime na kojoj počiva BiH - država triju konstitutivnih naroda koja može funkcionirati jedino kao zemlja u kojoj će prava svakog od triju naroda biti jednaka, odnosno u kojoj pravo jednoga neće škoditi interesu drugoga.
Unatoč težini političkog položaja, hrvatski su pregovarači svjesni kako je jedini način za riješiti pitanje legitimnog političkog predstavljanja kroz institucije, za stolom, razgovorom, a ne nepromišljenim, taktički i strateški štetnim procesima. Pritom se vode i činjenicom da ovaj put konačno imaju i jasnu podršku Zapada, a što je, između ostaloga, vidljivo i kroz činjenicu da je Europsko vijeće prihvatilo zaključke koji se odnose na BiH, a odobren je i Strateški kompas, pri čemu je, a na prijedlog Hrvatske, u dijelu koji se referira na Bosnu i Hercegovinu istaknuta ravnopravnost konstitutivnih naroda. Navedeno je pokazatelj kako i dalje treba očekivati pomoć EU-a, ali i SAD-a, na rješavanju ključnog političkog problema u državi. •
