"Bošnjaci se neće predati, borit će se i izborit će ono što im pripada, a to je svaki pedalj ove zemlje, sloboda i dostojanstvo. Želim povući paralelu slobode koju imate i paralelu neslobode koju imamo u drugom kraju domovine. Želim kazati, upamet Bošnjaci. Upamet. Ovo čime raspolažemo, sa slobodom u ovim krajevima, nije došlo samo od sebe, krvlju smo se zalijevali da postanemo narod i obranimo slobodu, da sačuvamo Bosnu i da imamo svoj barjak koji ćemo podići visoko, na svojoj zemlji biti ono što jesmo". Rekao je to nedavno poglavar Islamske zajednice u BiH reis Husein Kavazović i ponovno izazvao prijepore, dao prostora taj govor smjestiti u kut radikalizma koji se gradi na stereotipima koji su pak više politički i emocionalno obojeni nego racionalni. Iako je zbog takvog istupa dobio veliki broj kritika, uglavnom iz Republike Srpske, sličan ton mogao se čuti o temama iz povijesti s upozorenjima o navodnoj aktualnoj životnoj ugroženosti ovoga entiteta. Predsjednik Republike Srpske je, govoreći o logorima ustaškoga režima za srpsku djecu, sve povezao s aktualnom situacijom.
NDH, visoki predstavnik, RS...
"Ubijali su nam djecu, sela na Kozari ostala su bez muških glava, nije bilo mladića za vojsku desetljećima. Htjeli su da nas zatru, da nam posijeku korijenje, da nas nema. Ali mi smo narod slobode i uvijek će nas biti i stoga u ova vremena, kada su Republika Srpska i njezine institucije izložene raznim pritiscima, kada žele da nam otmu imovinu, žele od nas da naprave nacionalnu manjinu bez ikakvih prava, potrebno je da se držimo zajedno, da se borimo za očuvanje Republike jer sve ovo što čini političko Sarajevo i dio međunarodne zajednice čine s jasnom namjerom da nas nema, da od Republike Srpske ostanu samo konture na zemljopisnoj karti", rekao je predsjednik Republike Srpske. Posve suprotno, na hrvatskoj strani, bilo da je u pitanju politika ili pak predstavnici Katoličke crkve, stižu pozivi da se o svim prijepornim temama raspravi bez strasti i emocija, ali se u pravilu uvijek poziva na mir. Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić tako je s posljednjeg zasjedanja Biskupske konferencije BiH održane u Banjoj Luci, gdje su Hrvati svedeni na ostatke ostataka i posve marginalizirani, kako u društvu tako i u institucijama vlasti, svjestan šireg konteksta i značenja očuvanja stabilnosti i mira, pozvao sve "plemenite ljude na molitvu za jačanje povjerenja među ljudima i narodima" te naveo kako je za katolike "dijalog moralna obveza, a mir moralni imperativ". Podsjetio je na izjavu biskupa iz studenoga 2021., kada su izrazili zabrinutost zbog "neodgovornog ponašanja i nepromišljenih izjava pojedinih političkih predstavnika koji takvim svojim djelovanjem izazivaju osjećanje nesigurnosti i straha kod ljudi". Vrhbosanski nadbiskup pozvao je izabrane predstavnike koji sudjeluju u vlasti te donose odluke, ali i medije da se suzdrže teških riječi i uvreda te da poštuju pojedinačna i kolektivna prava ljudi, konstitutivnih naroda i manjinskih skupina. A upravo to nedostaje u javnom diskursu, a što se najbolje vidi i po stalnom poticanju na obračune unutar vlastitih redova te potragama za nacionalnim izdajnicima, predbacivanju, kao u slučaju reisa Kavazovića Hrvatima i Srbima da se uvijek moraju osjećati agresorima, a onima iz redova Bošnjaka koji surađuju s njima nameće javnu stigmu.
Najveći pritisak na "trojku"
"Pod ovim barjakom Husein kapetan je morao u progonstvo. Zašto? Zato što su ga neki Bošnjaci izdali. Ovaj barjak je opomena svima nama. Kad god ga vidite, sjetite se da smo imali izdaju u našem narodu i, dok su drugi tada napravili svoje države oko nas, mi smo postali njihove sluge i morali smo im služiti dok Alah nije poslao jednog među nama, rahmetli Aliju Izetbegovića, koji nas je okupio i pod zastavom ljiljana smo izvojevali svoju slobodu i svoje ime", poručio je Kavazović. On je čak poručio kako političari kod Bošnjaka ne komuniciraju "među sobom" te je poručio kako će se ili "ispraviti i dovesti na pravi put ili ih neće biti". "Ovo su dobili u miraz od šehida, gazija i rahmetli Alije Izetbegovića. Nećemo im dopustiti da to prodaju dušmanima. Morat će se doći upamet i položiti račun ovom narodu", istaknuo je Kavazović u iznimno zapaljivom govoru. Na ovaj njegov istup nije bilo reakcija u bošnjačkom političkom Sarajevu te već tradicionalno unutar hrvatskog političkoga spektra koji "uživa" u privremeno komotnoj situaciji koja je nastala nakon posljednjih izbora i sprječavanja nametanja političkih predstavnika Hrvatima. U ovako zagađenom ozračju posebno je teško funkcionirati federalnoj "trojki", probošnjačkim strankama SDP-u BiH, Narodu i pravdi te Našoj stranci koji najviše energije troše upravo kako bi svakodnevno odbijali optužbe da nisu izdajnici. Začuđuju mlaka ili nikakva reagiranja međunarodne zajednice koja počesto tetoši "loše dečke" te tako također doprinosi daljnjoj destabilizaciji, učvršćivanju stanja podijeljenih društava koja se hrane na različitim, ali često otrovnim mitovima i tako siju opasno sjeme za budućnost.
