Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja čija populacija najbrže stari i smanjuje se. Procjene pokazuju da će do 2060. godine gotovo trećina stanovništva imati 65 godina ili više. Štoviše, stanovništvo se smanjuje zbog visoke razine emigracije među obiteljima i dobro obrazovanim mladim ljudima. To predstavlja izazov koji prijeti dugoročnom razvitku, kao i kvaliteti i održivosti sustava socijalnih usluga u BiH. To je osobito slučaj jer relativno malobrojno radno sposobno stanovništvo na kraju podržava starije osobe. Očekuje se da će to usporiti gospodarski rast i dovesti javne financije pod pritisak (zbog visokih troškova zdravstvene zaštite i mirovina za veliku populaciju starijih osoba) te tako skrenuti javnu potrošnju od djece. Ono što otežava to pitanje je što BiH također ima jednu od najnižih stopa nataliteta u svijetu sa samo 8 rođenih na 1000 osoba u 2020. godini. Zbog tih demografskih trendova važnije je nego ikad da se svako dijete njeguje i podržava kako bi ostvarilo svoj puni potencijal jer budućnost BiH počiva na njima.
Provedena studija
FBiH se suočava sa sve starijim i malobrojnijim stanovništvom, što predstavlja prijetnju ekonomskom i socijalnom razvoju. U 2020. u FBiH je živjelo oko 116.000 djece mlađe od sedam godina, što je broj koji će se do 2050. godine ubrzano smanjiti na oko 84.000, navodi se u studiji "Ulaganje u djecu u FBiH" koju je izradio UNICEF BiH. Kako se navodi u studiji, djeca moraju biti u središtu pozornosti žurne politike i ulaganja. Prema projekcijama, u Federaciji je 2020. godine bilo 116.118 djece u dobi do 0 do 6 godina. Projekcije su da će ih 2025. godine biti 103.013, a već 2030. taj broj će pasti ispod 100 tisuća, točnije, bit će ih 96.704. Za 2035. godinu očekuje se da će ih biti 94.305, a 2040. godine 92.672. Već 2045. taj broj će pasti ispod 90 tisuća i iznosit će 89.588, a 2050. godine 83.692. S manje djece i ograničenim resursima BiH mora njegovati kvalificiranu, produktivnu mladu radnu snagu kako bi održala i poboljšala gospodarske i socijalne uvjete. Zato je jasno da je ulaganje u razvoj u ranom djetinjstvu temelj za dugoročno formiranje ljudskog kapitala kako bi se osigurali najbolji mogući izgledi za gospodarski i socijalni razvitak BiH. Nadalje, kako se navodi, to bi moglo potaknuti obitelji i mlade da povoljnije gledaju na životne prilike u zemlji, pomažući u smanjenju stope iseljavanja i potencijalno potičući povratak onih koji su već otišli. FBiH, kao najmnogoljudnija od triju administrativnih razina u BiH, bila je dom oko 70% djece mlađe od 6 godina u zemlji. Naime, u RS-u je u 2020. živjelo 56.250 djece mlađe od 7 godina. Kako se predviđa, taj broj će se do 2050. smanjiti na oko 40.676. U 2020. u Distriktu Brčko živjelo je oko 3565 djece mlađe od 7 godina, što je broj koji će se do 2050. smanjiti na oko 2530. Dakle, kako se predviđa u istraživanju, broj djece predškolske dobi u BiH iznosit će samo 126.898.
Mladi žele otići
Starenje i smanjenje broja stanovnika u BiH i dalje predstavljaju veliki problem za ekonomski i socijalni razvoj entiteta. Ti demografski trendovi imaju značajne socioekonomske i političke posljedice. Ukupan broj stanovnika opada svake godine od 2002., a od 2019. godine samo je 15% stanovništva mlađe od 15 godina. Takva demografska situacija rezultat je niske stope nataliteta i visoke stope iseljavanja. Diljem BiH 25 posto mladih aktivno traži posao izvan zemlje, a gotovo 90% njih želi napustiti zemlju na dulje razdoblje ili čak trajno. Emigracija je osobito visoka među obrazovanijim mladim ljudima, što dovodi do "odljeva mozgova", čime se ugrožava kvaliteta i održivost njihova sustava zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi. Rezultati zdravlja i prehrane za djecu su zabrinjavajuće loši. Stopa smrtnosti djece mlađe od 5 godina u FBiH je 9,1 na 1000 djece, dok je stopa smrtnosti novorođenčadi i dalje visoka s oko 5 smrti na 1000 živorođene djece, u usporedbi s prosjekom u EU, gdje ona iznosi 3 na 1000 živorođene djece. Međutim, i dalje je niža nego u nekim drugim balkanskim zemljama, poput Albanije s 10 smrti na 1000 živorođene djece.
