Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću je u skladu s pravnom stečevinom Europske unije i smatram da kritike, kojih je bilo dosta, nisu opravdane, izjavio je za BHRT ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza.
Pozdravio je usvajanje navedenog Zakona u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, istaknuvši kako on predstavlja početak reforme pravosuđa u BiH, što je jedan od prioriteta na europskom putu naše zemlje.
"Bilo je dosta kritika, tiču se sukoba interesa, dodatnih provjera i taj članak 26. zašto se mora u roku godinu dana usvojiti. Europska komisija je pred BiH na putu ka EU, kada je u pitanju pravosuđe, postavila dva zahtjeva. Prvi je da se što prije donese zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u kojim će se regulirati integritet nositelja pravosudnih funkcija, transparentnost, odgovornost i dvostepenost prilikom odlučivanja, a u roku godinu dana donijeti cjelokupan zakon gdje bi regulirali način izbora sudija i tužitelja", naveo je Bunoza.
Kako je rekao, ovim izmjenama i dopunama fokusirali su se isključivo na integritet.
"Druga kritika se ticala sukoba interesa. U javnosti se pojavila informacija da srodnici po tazbini, po bočnoj liniji, da član VSTV-a više nije u sukobu interesa kad se prijavi za natječaj. To nije istina, oni su i dalje u sukobu interesa, ali će se to morati regulirati posebnim pravilnikom", pojasnio je.
Prema njegovim riječima, odredba koja se tiče sukoba interesa strožija je u Nacrtu zakona, nego što je u amandmanima.
"Podzakonski akti će to dalje regulirati", naveo je Bunoza gostujući u BHT1 uživo.
Osvrnuo se i na dodatne provjere, naglasivši kako je njihov cilj da se provedu u suradnji sa nadležnim entitetskim institucijama, poštujući sve propise na razini države i entiteta, te da su banke dužne dostaviti informacije o stanju na računima.
Komentirao je i izjave predsjednika Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH Halila Lagumdžije, koji je rekao da ne podržava navedeni zakon.
"On smatra da bi dodatne provjere mogle to otežati, ali ja se ne slažem s njim, ali poštujem njegovo mišljenje. Kada smo sačinjavali ovaj zakon, od svakoga smo tražili mišljenje. Mi smo 2020. godine dobili Mišljenje Venecijanske komisije i mi smo to uvrstili. Bit dodatnih provjera je da se uvežu institucije", naveo je Bunoza.
Govorio je i o Zakonu o sudovima BiH, istaknuvši da se na njemu radi već 12 godina.
"Bit zakona je da stranke u postupku pred Sudom BiH imaju doista na raspolaganju efektivan pravni lijek koji će omogućiti neovisno preispitivanje kada su u pitanju postupci žalbe. Bit je da prvi i drugi stupanj fizički razdvojimo i da definiramo nadležnosti suda", naveo je ministar pravde BiH.
Kako je rekao, o ovom zakonu se i dalje pregovara, te se nada kako će naći rješenje.
"Pored ovih zakona, mi moramo riješiti kaznene zakone, ja se zalažem i za digitalizaciju pravosuđa. Cilj reforme pravosuđa jeste da tu budu osobe koje to zaslužuju zbog svojih kvaliteta", poručio je.
Komentarišući Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Bunoza je naveo kako je dogovoreno da se tekstovi još moraju usuglasiti, te smatra kako su pri samom kraju da to i učine.
Govorio je i o izmjenama Izbornog zakona BiH, te prijedlogu zakona o Ustavnom sudu BiH u kojem ne bi bilo stranih sudaca.
Kako je rekao, Ministarstvo pravde još ne radi na Izbornom zakonu, ali će "svakako to morati riješiti, to je jedan od prioriteta".
"Jedan od prioriteta koji je postavljen pred BiH na putu ka EU je i reforma Ustavnog suda BiH, provođenje odluka Ustavnog suda i reguliranje statusa stranih sudaca. Nakon isteka mandata stranih sudaca, Ustavom BiH je propisano da nakon isteka prvog mandata Parlamentarna skupština ima pravo preispitati način njihovog izbora. Mi 21 godinu nismo otvarali tu temu, zašto, nije mi poznato", istaknuo je Bunoza.
Prema njegovim riječima, nikad nije rekao ni da je za, ni protiv stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH.
"Bilo bi dobro da živimo u zemlji u kojoj nema stranih sudaca, ali je li to dobro, hoćemo li imati potporu?", dodao je.
Osvrnuo se i na rad pravosuđa u BiH, naglasivši kako BiH ima dobrih sudca i tužitelja, ali da se mora napredovati kako bi pravosuđe bilo još bolje i potpuno neovisno.
