Zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma PS BiH Denis Zvizdić uputio je zastupničku inicijativu kojom traži pokretanje procedure zaključenja sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i Njemačke. U tom slučaju, kako navodi Zvizdić na Facebook profilu, više od 30.000 bivših bh. državljana moglo bi vratiti državljanstvo BiH kojeg su se ranije morali odreći.
Službeni podaci
- S obzirom na informaciju da SR Njemačka planira do kraja 2023. usvojiti novi Zakon o državljanstvu koji dopušta dvojno državljanstvo SR Njemačke i BiH, potrebno je, u skladu s čl. I st. (7) točka d) Ustava BiH, pristupiti zaključivanju sporazuma o dvojnom državljanstvu između BiH i SR Njemačke. Navedena ustavna odredba propisuje da “državljani BiH mogu imati dvojno državljanstvo druge države pod uvjetom da postoji bilateralni ugovor između BiH i te države kojim se to pitanje uređuje... - napisao je Zvizdić. Ističe da bi u slučaju zaključivanja bilateralnog sporazuma u ravnopravnom položaju bili svi trenutačni i bivši državljani BiH koji su se do sada morali odreći bh. državljanstva jer zakonodavstvo SR Njemačke ne dopušta dvojno državljanstvo BiH i SR Njemačke. Članak 14. Zakona o državljanstvu, kako se dodaje, propisuje olakšani prijam u državljanstvo bivšim bh. državljanima te u slučaju zaključivanja sporazuma ponovni prijam u bh. državljanstvo BiH ne bi bio uvjetovan odricanjem od državljanstva SR Njemačke. Prošle godine je Dejan Kovač, hrvatski ekonomist, na svom Facebook profilu objavio podatke koliko je državljana zemalja nastalih raspadom bivše Jugoslavije uzelo državljanstvo Njemačke od 2000. do 2021. godine. Prema grafikonu koji je objavio, u razdoblju od 2000. godine, zaključno s prošlom godinom, čak 43.905 državljana BiH uzelo je državljanstvo Njemačke. Dakle, broj onih koji bi mogli podnijeti zahtjev je i veći od onoga koji je naveo Zvizdić. To bi, naime, moglo učiniti čak 44.000 osoba. Ove godine, za nepunih šest mjeseci, državljanstva Bosne i Hercegovine odreklo se više od tisuću osoba. To je do 27. lipnja ove godine učinilo 1096 osoba. U razdoblju od 1. siječnja 1996. do 10. ožujka ove godine državljanstva BiH odreklo se 97.296 osoba, od kojih ga se 17.997 odreklo u posljednjih pet godina. Državljanstva su se 2018. odrekle 4493 osobe, 2019. godine 4160, 2020. godine 3169 osoba, 2021. godine 3111, dok ga se 2695 osoba odreklo prošle godine. U prošloj godini 561 osoba stekla je državljanstvo BiH, od kojih 12 po posebnoj proceduri za osobe od osobite koristi za BiH, gdje je odluke o dodjeli donijelo Vijeće ministara BiH. Od 1996. rekordna je bila 2003. godina, kada se državljanstva BiH odreklo 9128 građana. Istodobno, podaci državnog Ministarstva upućuju na zanemariv broj onih koji su se odlučili na povrat bh. državljanstva. To je učinila 61 osoba. Razlog odricanja od državljanstva je, među ostalim, što BiH nema sporazum o dvojnom državljanstvu s većinom država u svijetu, izuzev sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom. Među zemljama koje danas dopuštaju dvojno državljanstvo su Danska, Norveška, Češka, Luksemburg, a po svemu sudeći, uskoro i Njemačka.Oni koji se odriču državljanstva ne moraju to službeno pravdati, ali da se “u neformalnim razgovorima najčešće kao razlozi navode pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inozemstvu, bolji radnopravni status i slično”. Veći broj osoba koje se odriču državljanstva BiH u potpunosti je integriran u sredinama u kojima žive u inozemstvu, čak mnogo više nego u BiH. Pojedini mnogo bolje govore njemački nego materinski jezik. Odricanje od državljanstva BiH uglavnom se vrši u korist stjecanja državljanstva Njemačke i Austrije. Izvan BiH živi oko dva milijuna njezinih građana. Najveći broj njih BiH je napustio tijekom rata, početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Ubiranje novca
Prilikom odricanja osobe plaćaju administrativnu pristojbu, pa oni koji se odriču državljanstva BiH radi stjecanja državljanstva države bivše SFRJ pristojbu plaćaju 200 KM, dok oni koji dobivaju državljanstvo neke druge države administrativnu pristojbu plaćaju 800 KM. No, odricanje od bh. državljanstva je skuplje ako se zahtjev podnosi putem diplomatsko-konzularne mreže BiH jer se tada plaća i konzularna pristojba, pa stoji oko 1000 KM. Osobe koje su se odrekle državljanstva BiH mogu podnijeti zahtjev za ponovno stjecanje državljanstva kod nadležnog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Formalno, zahtjev mora sadržavati odgovarajuću dokumentaciju, uključujući dokaz o prethodnom državljanstvu BiH, dokaz o odricanju od državljanstva i druge potrebne dokumente. Odluku o ponovnom stjecanju državljanstva donosi Ministarstvo.
