Informacija prema kojoj je u jesenskoj sjetvi u Federaciji BiH ukupno zasijano manje obradivih površina, a među ostalim, i znatno manje stočnog krmnog bilja, rezultat je nekoliko iznimno negativnih čimbenika koji su se ogledali kroz povećanje cijena repromaterijala, odnosno gnojiva, ali i kroz poskupljenje energenata, piše Večernji list BiH.
ve to moglo bi, smatraju poljoprivrednici, rezultirati manjim količinama, ali i slabijom kvalitetom hrane za stočni fond u Federaciji BiH, što pak posljedično može voditi manjim količina mlijeka, ali i mesa, a onda i poskupljenjima.
Inputi
Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, u izjavi za Večernji list podsjeća kako je protekla godina dana bila izrazito teška za poljoprivredne proizvođače zbog iznimnog poskupljenja svega potrebnog za proizvodnju, odnosno inputa koji su potrebni za sjetvu, počevši od mineralnog gnojiva, koje je, upozorio je, poskupjelo do 400 posto, a pritom treba uzeti u obzir i poskupljenje sjemena.
- Ljudi jednostavno nemaju sredstava kako bi mogli više i kvalitetnije uraditi. Uklapaju se u ono što imaju, a zbog toga smo, evo, došli u situaciju da pada razina proizvodnje, ne samo u stočnom i krmnom bilju već i kada je riječ o mlijeku i mesu. Sve bilježi drastični pad - kazao je za portal Vecernji.ba Bićo, dodavši kako pati domaća poljoprivreda te ćemo slijedom toga imati svega manje kada je riječ o proizvodima. Ističe i kako sumnja da je riječ o sustavnom uništavanju domaće proizvodnje kako bi netko mogao preuzeti tržište.
Uz opasku kako je jesenska sjetva urađena vrlo nekvalitetno, na manjim površinama, i to zbog nedovoljnih količina gnojiva, kao i jeftinijih sjemena, Bićo navodi kako će i žetva biti upravo takva.
- Imat ćemo katastrofalnu žetvu od jesenske sjetve - dodao je, kazavši kako tek treba vidjeti kako će se provesti proljetna sjetva.
Podsjećamo, iz podataka Federalnog zavoda za statistiku vidljivo je kako je u jesenskoj sjetvi u 2022. godini u Federaciji BiH zasijano je 32.867 hektara, što je manje za 2 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2021. godini. Kada je riječ o pojedinim skupinama usjeva, zasijana površina žita manja je za 0,5 posto, stočnog krmnog bilja za 8,6 posto i industrijskog bilja za 54,4 posto, dok je povećanje zasijanih površina zabilježeno kod povrtnog bilja za 3,8 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2021. godini. Ipak, dobra je vijest što je, pokazuju informacije iz izvješća, zasijana površina ozimom pšenicom u 2022. godini veća za 2,7 posto u odnosu na 2021. godinu. U jesenskoj sjetvi u 2021. godini u Federaciji Bosne i Hercegovine zasijanih površina bilo je manje za 5,8 posto u odnosu na jesensku sjetvu u 2020. godini.
Potpora
Pitanje jačanja poljoprivredne proizvodnje u Bosni i Hercegovini dodatno je aktualizirano i zbog poremećaja na tržištu koji su uvjetovali značajna poskupljenja repromaterijala, a zbog čega raste potreba za što snažnijom i sveobuhvatnijom potporom domaćem agraru. Uz poticajne mjere različitih razina vlasti, značajnu ulogu u tom procesu ima Europska unija koja provodi nekoliko projekata usmjerenih prema agraru, poput EU4Agri, koji je četverogodišnja inicijativa (2020. - 2024.), u cilju modernizacije poljoprivredno-prehrambenog sektora, otvaranja novih i zadržavanja postojećih radnih mjesta, a uz njih, u optjecaju su i EU4Agri-Recovery i EU4BusinessRecovery. Pred Bosnom i Hercegovinom svakako je velika prilika kada je riječ o sredstvima iz IPA III mehanizma pretpristupne financijske potpore, a pretpostavka snažnijeg korištenja sredstava je sposobnost države, odnosno različitih razina vlasti, za predlaganje kvalitetnih programa. Na takav zaključak upućuje činjenica da nema unaprijed alociranog iznosa sredstava po pojedinim državama.
