Dragan Čović, lider HDZ-a smatra da njegov govor koji je održao na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u Arria-formatu nije izazvao oštre reakcije.
- Ono što je možda javnost, osobito dio političkog Sarajeva, iznenadilo jeste da sam, možda jasnije i glasnije nego u ranijim istupima, istaknuo što je ono što hrvatski narod u BiH danas posebno zabrinjava. U govoru sam nedvosmisleno iskazao stav hrvatskoga naroda u BiH, i to na najvišoj razini. Takvi otvoreni razgovori, puni uvažavanja su veoma važni, rekao je Čović u intervjuu za Dnevni avaz.
- Upućuju nas na nužnost dijaloga relevantnih dužnosnika o svim izazovima u kojima se nalazimo, ali i putevima za koje smo se opredijelili. Brojnim međunarodnim partnerima sam jasno naglasio važnost žurnih izmjena Izbornog zakona, ali ih i obavijestio o neprovođenju dogovora koji je definirao daljnje korake u tom pogledu, pojasnio je.
- Iskazao sam zgražanje trendom nelegalne karakterizacije hrvatskoga naroda manjinom te osvijestio o pozivima bošnjačkih stranaka za kršenjem Daytonskog sporazuma sada i 2022. godine. Istaknuo sam i ignoriranje nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH, nelegalnost i nelegitimnost SIP-a te neprovođenje potpisanih dogovora pred međunarodnim predstavnicima, kao što je sporazum iz Mostara. Ukazano je na važnost europskog i NATO puta i svih budućih promjena kako bi BiH postala sigurna i prosperitetna zemlja. To su samo neki od problema i izazova u BiH s kojima se nosimo kao hrvatski narod i njegovi izabrani predstavnici. Reakcije iz međunarodne zajednice na moje obraćanje su bile vrlo pozitivne. Zato ne vidim razloga zašto se u dijelu javnosti prenosi suprotno, iskrivljuje slika onoga što sam javno rekao i na što sam ukazao. Sve su to činjenice i takva je slika stvarnosti u BiH, rekao je Čović.
- Važno je naglasiti da se kroz navedeni sastanak i obraćanje u UN-u i zbog toga što je bio nešto neformalniji mogla čuti stvarna slika stanja u BiH. To je vrlo bitno, osobito kada govorimo u kontekstu 25. obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma. Stavljen je naglasak na potrebu dijaloga međunarodnih dužnosnika s legitimnim predstavnicima naroda. BiH na svom putu mora surađivati sa svim međunarodnim čimbenicima, što nije moguće bez dijaloga. Ovakav sastanak bio je početak novog zamaha u toj suradnji, pojasnio je.
Komentirajući činjenicu da je ponovno aktuelizirana priča o trećem entitetu te kako je Dodik prije nekoliko dana izjavio da je Izetbegović obećao treći entitet, Čović kaže kako nije novost da se hrvatskom narodu u BiH i njegovim predstavnicima neprestano pokušavaju imputirati tvrdnje, planovi, potezi i neistine.
- Svjesni smo i da je javni prostor zagađen deplasiranim teorijama zavjera i ugroženosti onih brojnijih. Istina je da Hrvati godinama, čak i desetljećima, pokušavaju naći optimalno rješenje za zaštitu hrvatskoga naroda, njegovih prava i identiteta u BiH. Istina, pokazalo se da to nije lak zadatak i da drugi rade sa suprotnim ciljem, ali uvjeren sam da BiH ima kapaciteta za političku zrelost. Mi, legitimni predstavnici Hrvata, zagovaramo poštivanje Ustava i zajamčenih prava konstitutivnih naroda. Inzistiramo na otvorenom dijalogu i konsenzusu legitimnih dužnosnika te euroatlantskom putu BiH. U tome ne vidim ništa sporno, kaže Čović.
- Sporni su nepoštivanje potpisanih dogovora, agresivno kršenje prava konstitutivnog naroda, nelegitimni predstavnici... To je ono što nas koči i, što to prije shvatimo, bit će nam svima bolje u BiH, pojasnio je.
Komentirajući današnje stanje Daytona i probleme koji narušavaju stabilnost, Čović navodi kako je 25. obljetnica potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir značajna je za BiH.
- Kako prije 25 godina tako i danas. Uvažavajući tu važnost, HNS, koji okuplja legitimne predstavnike hrvatskoga naroda, nastojao je svečano obilježiti ovaj datum. Ukazati na brojne izazove s kojima smo suočeni i kao konstitutivan narod i kao država. Nažalost, Daytonski mirovni sporazum, koji nije predvidio brutalno kršenje prava jednog od tri konstitutivna naroda, trpi teške povrede koje svakodnevno destabiliziraju politički dijalog i napredak. To su činjenice koje bi nas trebale ujediniti i potaknuti na zrelost diljem političkog spektra BiH. Vrijeme je da se bavimo pitanjima poput socioekonomskih iskoraka i puta ka EU i NATO-u, umjesto toga da se politički program određenih stranaka svede na otimanje ustavno zajamčenih prava Hrvata u BiH. Njihova politika mržnje nije održiva. S druge strane, politika koju vode legitimni predstavnici hrvatskoga naroda je politika europskih vrijednosti i standarda, opredijeljena za miran i prosperitetan suživot i zajednički napredak, istaknuo je lider HDZ-a BiH.
Govoreći o izmjeni Izbornog zakona kaže kako je u posljednje vrijeme puno govora o izmjenama Izbornog zakona, što u političkim krugovima, što u javnosti.
- Jedno je sigurno, a to je pojačana posvećenost europskih i međunarodnih partnera pitanju potrebe izmjene Izbornog zakona. Sve je više onih koji shvaćaju važnost izmjena koje će zajamčiti legitimnost političkih predstavnika. Jer na taj način ćemo u značajnoj mjeri relaksirati politički dijalog i fokusirati se na svakodnevna pitanja naših žitelja i dugoročne strateške ciljeve BiH. Nadam se kako ćemo uskoro konačno riješiti i to pitanje, te imati legitimne političke sudionike u svim razgovorima važnim za BiH i njenu budućnost. Kako bismo uspjeli u svim potrebnim reformama, počevši od izmjena Izbornog zakona, nužan je politički dijalog. U ovom slučaju ključan između predstavnika hrvatskog i bošnjačkog naroda. Ovim putem ih pozivam na suradnju i dogovor te realizaciju potpisanih sporazuma na dobrobit BiH. Cilj nam je s političkim predstavnicima konstitutivnih naroda graditi i razvijati BiH. Možemo uspjeti i vjerujem u zajedničku budućnost, naglasio je Čović.
Na upit očekuje li da će novi američki predsjednik Joe Biden pojačati angažman SAD u BiH i na koji način, pojasnio je kako su Sjedinjene Američke Države dugogodišnji partner BiH, te stoga možemo očekivati pomnu pažnju od administracije Biden-Harris.
- Stabilnost, mir i razvoj BiH i zapadnog Balkana od velike su važnosti ne samo za nas već i za naše europske i međunarodne partnere. Vjerujem da će naša suradnja s američkim partnerima, osobito ojačana potporom kroz razdoblje COVID-19, nastaviti kako bismo upregnuli snage za BiH, koja će biti napredna i stabilna europska država. Moramo jasno naglasiti probleme koji opterećuju naše društvo i zagađuju politički diskurs. U prvom planu to je otvoreno gaženje prava hrvatskog kao konstitutivnog naroda. Iako moramo imati razumijevanja za trenutno stanje multilateralnih odnosa kojima će se nova administracija, kako je i najavljeno, intenzivno posvetiti, podrška SAD u pitanjima stabilizacije zasigurno je čimbenik koji može potpomoći daljnji razvoj BiH. Amerika je u BiH uvijek imala sugovornike i partnere za razgovor u predstavnicima Hrvata. Tako će biti i dalje te, vjerujem, još i snažnije, pojasnio je Čović.
Uvijek ima izlaz iz svake situacija a iz ove u BiH čak dva izlaza a to je da se mjenja izborni zakon i da Bošnjaci prestani zavlačiti nos gdje mu nije mjesto i drugi da se ponovno vrati HB papa kako vam po volji.