Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ocijenio je kako je strateški interes BiH i tamošnjih Hrvata da kompanija sa sjedištem u Mostaru izgradi i upravlja plinovodom koji bi povezao Hrvatsku i BiH nasuprot očekivanjima američkog državnog tajnika da se taj posao povjeri BH-Gasu sa sjedištem u Sarajevu, piše Večernji list BiH. U pismu je državni tajnik SAD-a Anthony Blinken pozvao kolege u RH Gordana Grlića Radmana i BiH Elmedina Konakovića da utječu na Čovića kako bi prestao s opstrukcijama izgradnje Južne plinske interkonekcije kojim bi se BiH priključila na hrvatski plinovod i LNG terminal na otoku Krku.
Strateški interes BiH i Hrvata
- Dopustiti da jednim bitnim strateškim energentom kao što je plin upravlja netko drugi, s različitim mogućim strategijama, bilo bi politički naivno. Nisam voljan takvo što uraditi. Ne bih želio da netko sutra zbog političke krize iz Sarajeva zatvori plin onima u Posušju - rekao je Čović na konferenciji za novinare u Mostaru.
Plinovod između Hrvatske i BiH trebao bi se povezati kod Imotskoga, odnosno Posušja u BiH, te tako diverzificirati opskrbu ovim energentom jer plin sada jedino stiže Turskim tokom, a s transportom plina upravlja kompanija BH-Gas u Sarajevu. Čović inzistira da nova kompanija sa sjedištem u Mostaru, koja bi se zvala Južna plinska interkonekcija, izgradi plinovod i upravlja njime kao novi plinski operator. Po njegovim riječima, to je posve usklađeno s europskim propisima.
- Naši partneri su na Zapadu. To su Zagreb, Bruxelles i Washington. Ali mi odgovaramo za ono što je u BiH. Južna interkonekcija strateški je interes BiH i hrvatskog naroda u BiH jer prolazi kroz Hercegovačko-neretvansku, Zapadnohercegovačku, Hercegbosansku i Srednjobosansku županiju. Nije to ničiji drugi interes. Naš prijedlog bio je vrlo jasan, Zakon o Južnoj interkonekciji već je u proceduri od prije nekoliko godina, na kojem se osporilo mnogo stvari. Osnovna dvojba oko tog zakona je BH-Gas. Ja sam rekao - kao što imamo BH-Gas, imat ćemo i Južnu plinsku interkonekciju i na to se ne može nitko ljutiti. To će također biti u vlasništvu Vlade FBiH pa se ne može govoriti ni o kakvim interesima. Ja tu nemam nikakvih privatnih interesa, a nadam se da ni partneri nemaju privatnih interesa. Mi ćemo i dalje gurati taj projekt - kazao je.
Objasnio je da u Federaciji BiH postoje dvije elektroprivredne kompanije koje većinski pokrivaju hrvatske odnosno bošnjačke sredine, jednako kao i dva telekoma te dva poštanska operatora.
- Kada je prošle godine bila kriza s energentima u Europi, Elektroprivreda Herceg Bosne ušla je u minus od 70 milijuna KM. Za to vrijeme druga elektroprivreda u FBiH poslovala je u plusu. Kad su pokušale dogovoriti da jedna drugoj daju energiju, a da ne kupuju po tržišnim cijenama, nije se dalo razgovarati o tome. Danas imamo drugi primjer, EP Herceg Bosne je u plusu, a Elektroprivreda BiH u minusu, i dalje ništa od dogovora. Kao što imamo dvije elektroprivrede, dva telekoma, dvije pošte pod vlasništvom Vlade FBiH, tako ćemo imati i ovo - istaknuo je.
Najavio je kako će nastaviti inzistirati da se realizira ta inicijativa s tvrtkom sa sjedištem u Mostaru dodajući da se ne obazire na pritiske.
- Što poslije toga može uslijediti, to me uopće ne zanima - rekao je Čović navodeći kako on jedino može biti na bijeloj, a ne crnoj listi, odgovarajući na nagađanja o njegovu sankcioniranju.
Poruka Schmidtu
Najavio je da će se o Zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji uskoro odlučivati u Parlamentu.
- Činimo sve da taj zakon bude u parlamentarnoj proceduri. Oko toga kako organizirati operatore mi preuzimamo odgovornost - dodao je čelnik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora. Objasnio je da je o sadržaju pisma razgovarao sa šefovima diplomacije BiH i Hrvatske Elmedinom Konakovićem i Gordanom Grlićem Radmanom. Pri tome je odbacio mogućnost da se na njega može izvršiti pritisak da promijeni odluku, ističući kako ne želi da se komentira kako je "prodao interese bilo kojega građanina".
- Ne da smo u opstrukciji, nego smo u krajnje proaktivnoj aktivnosti. Sviđa li se nekome taj prijedlog, to je drugi par rukava - rekao je Čović.
Čović je, komentirajući razgovore pet vladajućih stranaka u BiH, istaknuo da nema ni jednog razloga da visoki međunarodni predstavnik intervenira u Izborni zakon, kazavši kako je uvjeren da vlasti do kraja veljače mogu donijeti sve zakone koji bi zemlji omogućili otvaranje pregovora s Europskom unijom. Izrazio je zadovoljstvo potporom hrvatskog premijera Andreja Plenkovića i predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen nastavku europskog puta zemlje te najavio kako bi prigodom njihova posjeta sljedećeg tjedna Sarajevu čelnica Vijeća ministara Borjana Krišto mogla izvijestiti o prihvaćenim odlukama i zakonima. To se, prije svega, odnosi na donošenje proračuna za 2024. godinu, koji je važan radi stabilnosti i EU fondova.
