Predsjednik HDZ-a BiH i stranaka Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović potvrdio je kako više nije realno zbog kampanje za lokalne izbore voditi razgovore oko izmjena Izbornoga zakona zemlje u ovoj godini koje se tiču promjene načina biranja članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i domova naroda, piše Večernji list BiH. A cilj je donijeti zakon koji bi proveo presudu Ustavnoga suda Bosne i Hercegovine u predmetu Bože Ljubića koji se tiče legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda te omogućavanja svim građanima da se mogu kandidirati i biti birani na vodeće državne pozicije. - Čim završe izbori, pitanje svih pitanja bit će Izborni zakon, da to riješimo - rekao je Čović tijekom nedavnog susreta s novinarima u Sarajevu. Problemom je, međutim, ocijenio da dogovore ne mogu provesti u praksu zbog miješanja međunarodnih dužnosnika koji se pojavljuju poput tutora i tako utječu na izostanak dogovora.
Nezadovoljstvo Hrvata
- Kad završimo pregovaranje među strankama, imamo intervenciju jer strane koje pregovaraju nisu baš samostalne. Nekoliko se puta dogovorimo pa to ne bude i dovedemo se u pitanje trebamo li uopće pitati. Pričati s predstavnicima međunarodne zajednice da se ne miješaju -poručio je. On je najavio kako imaju sveobuhvatno rješenje koje može ispuniti presude iz Strasbourga i Ustavnoga suda BiH. Valja reći kako Hrvati u Bosni i Hercegovini traže izborne reforme kako bi osigurali legitimno predstavljanje i zaštitili svoje interese. Ova reforma je ključna za stabilnost i demokratski razvoj zemlje. Koplja se lome oko izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda u federalnom Parlamentu. Trenutačno stanje izaziva nezadovoljstvo Hrvata. Djelomično je te frustracije oko opasnosti da se Hrvate izbaci iz vlasti umanjio visoki predstavnik, no nije ih uspio razriješiti. Izborna reforma dio je sporazuma o Mostaru koji je omogućio izbore u Gradu Mostaru nakon 12 godina i postao primjer razumijevanja i dogovora između različitih zajednica.
Glavne točke izborne reforme u Bosni i Hercegovini obično se fokusiraju na promjene u izbornom sustavu kako bi se osiguralo uravnoteženo predstavljanje različitih etničkih skupina. Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, oni se biraju tako da se jedan Srbin bira iz Republike Srpske, dok se pak Bošnjak i Hrvat biraju s područja federalnoga entiteta. Očekuju se promjene u načinu izbora ovih članova kako bi se osiguralo uravnoteženo predstavljanje. Naime, prema trenutačnom Izbornom zakonu, u Federaciji BiH je moguće da tri i pol puta brojniji Bošnjaci nametnu hrvatskog člana Predsjedništva BiH. A to se upravo dogodilo u četiri navrata, kada su izbornim inženjeringom bošnjački birači ugurali Željka Komšića u državni vrh. To je vrlo jednostavno dokazati, čak i unatoč tome što je tajno glasovanje, jer su Komšićeve izborne utvrde sredine, općine u kojima Bošnjaci čine više od 90 posto birača ili su pak golema većina. Zbog sličnog preglasavanja i nametanja političkih predstavnika u Jugoslaviji je kriza pred njezin raspad dodatno produbljena kada je srbijansko vodstvo imenovalo podobnog predstavnika s Kosova. Važno je do kraja zajamčiti i izbor legitimnih predstavnika u Dom naroda, koji je drugi dom federalnog Parlamenta u BiH. Njegovi članovi se biraju na temelju nacionalne pripadnosti.
Neumski model
Hrvatski politički predstavnici, jednako kao i u slučaju izbora člana Predsjedništva BiH, inzistiraju da izabrani predstavnici budu odraz volje biračke baze u tijelima gdje je predviđeno nacionalno predstavljanje. Pri tome nije čak nužno da oni budu Hrvati, Srbi ili Bošnjaci, nego da reprezentiraju volju tih triju konstitutivnih naroda. To je bit presude "Ljubić", dok istodobno Europski sud za ljudska prava inzistira da se ispunjavanjem prava konstitutivnih naroda dodatno ne naruše prva i interesi drugih građana koji se tako ne identificiraju. Prema dosadašnjim u javnosti manje-više dostupnim prijedlozima, hrvatska strana je još u Neumu na pregovorima s bošnjačkom stranom, i uz posredovanje EU - SAD administracije, pronašla rješenje za izbor članova Predsjedništva koji, uz određeni konstitutivni narod, može predstavljati i sve druge građane. Tako bi bila posve riješena ustavna osnova biranja članova državnoga vrha, dok još ostaje pronaći model biranja. Oko Doma naroda prijedlog je još jednostavniji, uključuje sve zastupnike izabrane u županijske skupštine.
