Istraživanje koje je proveo Istraživački centar Filozofskog fakulteta u Mostaru o položaju Hrvata u BiH obuhvatio je dio pitanja koja se odnose na medije, potrebu da Hrvati imaju vlastitu televiziju, ali i poglede na vlast. Posebice su zanimljivi odgovori anketiranih Hrvata koji se odnose na rad općinskih i županijskih vlasti, ali i utjecaja Katoličke crkve na hrvatski narod u BiH. Ispitanici hrvatske nacionalnosti iz svih područja BiH odgovarali su i što misle o odnosu vlasti Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH, ali i radu Vijeća ministara BiH, te Vlade Federacije BiH.
Mišljenja o vlasti
Prema odgovorima je primjetno kako je veliki broj ispitanika zadovoljan radom općinskih vlasti, odnosno načelnikom općine, a nezadovoljni su manje-više svim drugim razinama od županijske, federalne do državne razine. Na pitanje “U kojoj ste mjeri zadovoljni radom Vlade Federacije BiH?” 34,6 posto ispitanika je reklo da su jako nezadovoljni, 32,9 posto nezadovoljni, 13,8 posto i zadovoljni i nezadovoljni, dok je radom aktualne Vlade Federacije BiH zadovoljno tek 4,4 posto Hrvata i jako zadovoljno 0,5 posto. Ostali ispitanici nisu željeli odgovoriti (6,2 posto), ili nisu znali odgovor (7,6 posto). Što se tiče zadovoljstva radom Vijeća ministara BiH, slična su mišljenja ispitanih Hrvata, 28,7 posto ispitanika je reklo kako su nezadovoljni radom Vijeća ministara BiH, jako je nezadovoljno 24,3 posto, zadovoljno, a istodobno i nezadovoljno 20,7 posto ispitanika. Svega 8,6 posto odgovora je bilo zadovoljan i jako zadovoljan, dok 17,7 posto nije željelo dati odgovor, ili ne znaju.
Signal za daljnji rad
Zanimljivo je kako je slično nezadovoljstvo i radom županijske vlasti. Najveći dio ispitanih Hrvata odgovorilo je kako su nezadovoljni (29,6 posto) radom županijske vlasti, i zadovoljnih i nezadovoljnih je 26,3 posto ispitanika, jako nezadovoljno je čak 16,7 posto, a zadovoljno i jako zadovoljno 15 posto. Nije željelo odgovarati, ili ne zna odgovor na ovo pitanje 12,4 posto ispitanih. Rezultati su potpuno drugačiji što se tiče općinskih vlasti. Na pitanje “U kojoj ste mjeri zadovoljni radom vašeg načelnika?”, najveći dio Hrvata koji su ispitani je odgovorio kako je zadovoljan i jako zadovoljan radom načelnika svoje općine (34,6 posto), zadovoljno, ali i nezadovoljno je 24 posto ispitanika, ali je isto tako ponovno veliki i broj ispitanika koji su nezadovoljni ili jako nezadovoljni (30,6 posto) radom općinskog načelnika, dok 10,8 posto ispitanih nije željelo odgovoriti, ili nisu znali odgovor na ovo anketno pitanje. Ovaj dio istraživanja koji se odnosi na državnu, federalnu, županijsku i općinsku razinu vlasti pokazuje kako su ispitani Hrvati u velikom dijelu nezadovoljni radom vlasti, a izuzetak su tek načelnici općina gdje je zadovoljstvo radom tek za 4 posto veće od nezadovoljstva. Pokazatelji bi trebali biti i korektor, odnosno smjernice aktualnim vlastima za daljnje funkcioniranje. Pokazatelji koji se tiču utjecaja Katoličke crkve na hrvatski narod u BiH su pak drugačiji. Najveći dio Hrvata i to više od polovine ispitanih, točnije 56,7 posto je odgovorilo kako Katolička crkva ima jak i izuzetno jak utjecaj na hrvatski narod u BiH. Da je utjecaj ni jak ni slab, odgovorilo je 26,1 posto ispitanih, a da je slab i izuzetno slab misli 9,4 posto. Nije željelo odgovoriti, ili je izjavilo da ne zna 7,8 posto ispitanika hrvatske nacionalnosti u BiH.
Odgovori ispitanih Hrvata u BiH, kada je riječ o odnosu vlasti Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH, pokazuju kako najveći broj ispitanih (40,6 posto) smatra da odnos nije ni dobar ni loš, da je odnos vlasti Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH dobar i jako dobar smatra 25,2 posto ispitanih, dok 28,5 posto smatra da je odnos loš i jako loš. Svega 5,7 posto anketiranih nije željelo, ili nije znalo odgovoriti na ovo pitanje. Istraživanje se u jednom djelu posebno dotaknulo i pitanja o medijima.
Mediji i Hrvati
Najviše Hrvata koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem je reklo da se informira o aktualnoj situaciji u BiH preko televizije (58,7 posto), zatim na preko interneta (23,6 posto), novina (7,6 posto), radija (4,1 posto), te preko ostalih medija (3,3 posto). Odgovor ‘ne znam’ je dalo 2,7 posto ispitanih. Prema ovim podacima, televizija je medij preko kojeg se Hrvati najviše informiraju i stoga su odgovori na sljedeće pitanje koje se nadovezuje na prethodno u tom kontekstu jako izraženi. Da Hrvati u BiH trebaju imati vlastitu televiziju, odgovorilo je čak 91,4 posto ispitanih, dok je svega 8,6 posto odgovorilo da ne bi ili ne zna, navodi se u rezultatima nedavno provedenog istraživanja koje je radio Istraživački centar Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.
