Iako je najvažniji kršćanski blagdan zapravo Uskrs, Božić je u životima mnogih, vjerojatno zbog popularizacije, omiljeniji. Danas Božić slave i oni koji su kršćani i oni koji nisu jer je postao obiteljski blagdan, no nekada to i nije bilo tako. Umanjenica riječi Bog kod Hrvata je Božić, a preuzeta je kao naziv blagdana i zapravo označava dan na koji se rodio mali Bog, odnosno Isus. Na engleskom se kaže Christmas i skraćenica je sintagme “Christ’ mass”, odnosno Kristova misa.
Značenje Božića
I dok ga većina kršćanskih crkvi slavi 25. prosinca, po julijanskom kalendaru on se slavi tek 7. siječnja. Sam Božić postao je dio tradicije. Ovaj važni vjerski blagdan posljednjih je desetljeća populariziran i komercijaliziran, pa su se, nažalost, zapostavile temeljne vrijednosti koje on predstavlja. Postalo je važno kićenje bora i kupnja mnoštva darova, a ono što je doista bitno izgubilo se putem.
Kod svih kršćanskih naroda na svijetu Božić ima vrlo staru i duboku tradiciju ispunjenu najraznovrsnijim božićnim obredima i običajima jer su u taj blagdan unijeli svoje vjekovne želje i htijenja, pjesme i igre, kao i nade u bolju budućnost i sklad među ljudima i narodima. Priprema za sam blagdan Isusova rođenja počinjala je došašćem ili adventom, a početak pripreme je u našim krajevima blagdan sv. Katarine (25. studenoga) što se odrazilo i u poslovici: Sveta Katarina van – do Božića misec dan. U vezi s blagdanom sv. Kate u našem je kraju najpoznatija izreka: Sveta Kata – snig na vrata. U to se doba odlazilo na mise zornice, postilo se i tako duhovno pripremalo za Božić. Od tog se dana ne održavaju svadbe i veselja. Nakon sv. Katarine u predbožićnom vremenu od blagdana svakako treba kao značajne spomenuti Sv. Nikolu (6. prosinca) koji donosi djeci darove i Sv. Luciju (13. prosinca) što je posljednji rok za sijanje božićnog žita, tj. pšenice. Posljednji dan božićnoga ciklusa su Sveta tri kralja (6. siječnja) kad se blagoslivljaju kuće i blago. Taj se dan u Hercegovini naziva Vodokršće, on simbolizira dan Isusova krštenja. No, treba imati na umu, iako su i Isusu poklone donijela tri kralja – Baltazar, Melkior i Gašpar, to da se sam Božić ne bi trebao svoditi isključivo na kupnju i darovanje poklona, već na slavljenje Isusova rođenja u društvu najbližih.
Tradicija i danas
Slavljenje Božića s godinama je bivalo sve raširenije, a gozbe sve obilnije. Također je postalo popularno i pjevanje božićnih pjesama. Blagdansko raspoloženje bilo je veselo, često se pilo i jelo te slavilo, a ova se tradicija održala do danas. Sve se češće mogu čuti kritike kako je Božić potpuno komercijaliziran te da se izgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi, već ga povezuju isključivo s borom i darovima. Božićna poruka da je Bog uskrsnuo za spas ljudi te priča o Isusovu rođenju u štalici jer za njega nije bilo mjesta u svratištu, kao da je u drugom planu iza potrošačke groznice. •
