Pozabaviti se prirodnim fenomenima koji su bitno utjecali na tijek povijesti, misao je vodilja Hrvatskog instituta za povijest, podružnica Slavonski Brod. Bave se istraživanjem sjeveroistoka povijesnih pokrajina Hrvatske (Slavonije, Srijema i Baranje).
Od više od 100 znanstvenih radova koje potpisuje ova ugledna institucija, uz suradnju s Centrom za kulturu u Odžaku, kulturnoj javnosti Bosanske Posavine predstavili su: zbornik radova “Rijeka Sava u povijesti” i monografiju “Divljina s pečatom u 18. stoljeću” te znanstveno izdavaštvo Hrvatskog instituta za povijest. Radovi tematiziraju Posavinu ili, konkretnije, rijeku Savu u povijesnoj perspektivi.
Moderator večeri bila je prof. Marija Zečević, a knjige su predstavili dr. sc. Branko Ostajmer (urednik zbornika), Luka Jakopčić, magistar povijesti i autor monografije, i dr. sc. Stanko Andrić, voditelj podružnice u Slavonskome Brodu.
Rijeka Sava mrtvi kapital
Zbornik radova sa znanstvenoga skupa “Rijeka Sava u povijesti” govori o rijeci Savi i njezinoj ulozi na mjesta uz obale te rijeke, dok kroz zanimljivu monografiju mladi autor Jakopčić govori o Brodskoj Posavini sve do Županje u kojoj se fokusirao na 18. stoljeće.
- Mi smo povjesničari pa smo se bavili, prije svega, pitanjima što je Sava značila kroz povijest kao plovni put i izvor gospodarskih aktivnosti, s aspekta arheologije do turističkih funkcija i drugih.
Mene je zanimalo kako to rijeka kao bitan čimbenik ovog posavskog prostora uvjetuje razvoj i život zajednica uz rijeku, na koji se način stavlja uz interakciju s društvenim i političkim razvojem. Rijeka je bitan čimbenik, a često se uzima zdravo za gotovo.
Danas je Sava mrtvi kapital jer društva koja uz nju funkcioniraju, dakle države i s jedne i s druge obale rijeke Save, nisu dorasla upravljati tako velikim resursom kakav je rijeka Sava, odnosno na adekvatan je način valorizirati i pretvoriti u razvojni čimbenik, objašnjava Jakopčić.
Odžak, pouka povijesti
O radu instituta govorio je dr. sc. Stanko Andrić, voditelj podružnice.
Kazao je kako je težište njihovog istraživačkog rada istraživanje povijesti Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, ali se zbog kompleksnosti izučavane problematike vrlo često u istraživačkom radu nalazi mnoštvo sadržaja koji se odnose na prostor BiH, a osobito na prostor koji se danas naziva Bosanskom Posavinom. Izborom publikacija, ponuđenih tijekom prezentacije, podsjetilo se i na zajednički pothvat Hrvatskog kulturnog društva Napredak iz Odžaka i ovog instituta u organizaciji znanstvenog skupa koji je ovjekovječen zbornikom radova pod nazivom “Odžak, pouka povijesti”.•
