Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman izjavio je u utorak kako je Daytonski sporazum nužno nadograditi kako bi se u Bosni i Hercegovini osigurala ravnopravnost i konstitutivnost triju naroda i ostalih.
„Daytonski sporazum je promijenjen do neprepoznatljivosti, na to upozoravamo na vijećima bilo NATO-a, bilo EU, sada, kad smo članica tih važnih organizacijan aš glas puno više dolazi do izražaja“, odgovorio je ministar Marijani Petir u Hrvatskom saboru kojem je podnio prvo Izvješće o provedbi Deklaracije o položaju hrvatskog naroda u BiH za 2019. godinu.
„Hrvatska se ne može izravno miješati u drugu zemlju, no slušamo što se događa, koristimo mehanizme svih vijeća ili EU, odnosno NATO-a kako bi ukazali na asimetričnost i anomaliju koja trenutno vlada“, odgovorio je HDZ-ovu Radi Šimičeviću (HDZ) koji je pitao što Vlada radi da bi Hrvati mogli birati svog predstavnika kako to mogu Srbi i Bošnjaci.
„Mi slušamo što kažu Hrvati u BiH, ako su oni nezadovoljni, to nezadovoljstvo prenosimo dalje, u tome je uloga Hrvatske kao potpisnice Daytonskog sporazuma“, rekao je ministar.
I dok Grlić Radman ističe da je u prošloj godini Hrvatska učinila puno za Hrvate u BiH, oporbeni Most i Suverenisti ne dijele to mišljenje.
Nema važnih političkih mjera
„Osim brojnih mjera, od edukacijskih do humanitarnih, nisam vidio ni jednu važnu političku mjeru kojom bi se na pravi način pomoglo Hrvatima u BiH“, uzvraća mu Hrvoje Zekanović (HS). Mišljenja je da se Hrvatska, kao potpisnica Daytona, mora postaviti kao najvažniji čimbenik u kreiranju politika koje utječu na Hrvate u BiH, „a ne gledati kako voda prolazi“.
Što se ste učinili za rasvjetljavanje ubojstava Hrvata, od povratnika do dužnosnika, mislim na slučaj Leutar, ustrajava Nino Raspudić (Most) i zaključuje: „Niste učinili ništa“.
Ministar uzvraća da je od 2016., dakle u mandatu vlada Andreja Plenkovića, napravljeno više nego u zadnjih 25 godina. Politika je umijeće mogućega, ono što smo mi napravili je nemjerljivo, istaknuo je.
Miroslavu Škori (DP) koji ga je pitao je li zadovoljan time što Hrvatska čini u BiH, te kada očekuje da će se status Hrvata popraviti, Grlić Radman odgovara da je „vrlo zadovoljan“. Vrlo sam zadovoljan našim aktivnostima, naš glas se čuje, a na drugo pitanje - vrijeme - Vam ne mogu reći, ali bit će, kazao je.
Na Zrinjevcu nema korupcije
Ministar je 'branio' hrvatsku diplomaciju od oporbenih kritika te ustvrdio da u Ministarstvu vanjskih poslova nema korupcije.
„U Ministarstvu nema korupcije, gledam Vas u oči i to kažem“, uzvratio je Milanu Vrkljanu (DP) koji ga je upitao zašto progoni čovjeka koji je ukazao na korupciju, te naveo kako je našem veleposlaniku u Belgiji, kroz Državnu reviziju dokazano da je proračun oštetio za nekoliko milijuna kuna. Recite jednog pripadnik ATJ Lučko kojeg ste postaviti u osiguranje bilo kojeg veleposlanstva, ustrajao je zastupnik.
„Sve što ste rekli je ispolitizirano“, uzvratio mu je ministar, te dodao da može reći barem 10-ak ljudi koje je osobno unaprijedio. Mogu vam reći da je jako puno aktivnih branitelja koji rade u sustavu osiguranja naših diplomatskih misija, kazao je Grlić Radman koji je odbacio i prozivke Karoline Vidović Krišto.
Veleposlanik Sabolić je stasao u Ministarstvu, patriot je, koji odlično radi posao, odgovorio je zastupnici koja za Sabolića kaže da je bio bliski suradnik Ive Sanadera, te da su kriteriji za postati hrvatskim diplomatom, korupcija i pripadnost zloglasnoj tajnoj policiji UDBI.
Nikola Grmoja (Most) uzvraća mu da priča o ugledu diplomacije, dok mu se pred očima događaju muljaže. Progonite čovjeka koji ih je razotkrio, danas mu je bilo suđenje na Upravnom sudu, poništena je presuda Višeg službeničkog suda, kazao je Grmoja očito govoreći o 'slučaju Sabljak'.
Revizija zahtijeva dugoročno postupanje, odgovorio je Željku Sačiću (HS) kojeg je zanimalo što se poduzelo da se haaška presuda šestorici Hrvata iz BiH stavi izvan snage.
