Potreba za dostizanjem brzih promjena na tržištu rada osnovni je razlog zbog kojega se intenziviraju aktivnosti u cilju bolje prilagodbe školskog i visokoškolskog sustava koji će u bliskoj budućnosti odrediti ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH. Digitalizacija u školama jedan je od segmenata strateškog promišljanja o važnosti i ulozi obrazovanja kada govorimo o hrvatskom planu i programu, a, prema svemu sudeći, slijede i druge promjene kojima će se graditi obrazovni sustav prilagodljiviji na brze promjene na tržištima rada, kao i ostale izazove. To uključuje i sinergiju poslovne zajednice i obrazovnih institucija, nešto što već viđamo u određenim lokalnim zajednicama, poput Posušja i njegova tehnološkog parka. Takvo što je nužno u pogledu brže prilagodbe novih tehničko-tehnološkim zahtjevima na tržištu.
Razvoj
Svakako treba uputiti i na stavove iz deklaracije Hrvatskog narodnoga sabora s osmog zasjedanja na kojemu se potvrdila opredijeljenost za intenzivni razvoj kvalitetnog obrazovanja, uz naglasak kako kvalitetno obrazovanje sukladno najvišim svjetskim standardima te institucionalno očuvanje i razvoj kulturnog identiteta, osim što predstavljaju iznimno značajne elemente dugoročne opstojnosti i vitalnosti, imaju i potencijal biti glavno sredstvo svekolikog društvenog razvoja hrvatskog naroda u BiH. Na tome putu važna je odrednica koja govori o stvaranju jedinstvenog hrvatskog obrazovnog sustava u Bosni i Hercegovini koji bi uključivao predškolski odgoj, osnovno i srednje obrazovanje te visoko obrazovanje. Visoko obrazovanje je osobito bitno u kontekstu usvajanja i primjene novih znanja u nizu područja društvenog i ekonomskog života te je namjera poticanje razvoja Sveučilišta u Mostaru, njegova partnerstva sa stranim sveučilištima i opći razvoj kvalitete i izvrsnosti znanstvenog istraživanja i visokog obrazovanja na hrvatskom jeziku.
U kojoj mjeri obrazovanje može biti nositelj promjena društva u cjelini, pitanje je čiji se odgovor nameće sam po sebi, a u pogledu digitalizacije u BiH je sasvim izvjesno kako će upravo škole i visokoškolske institucije pokazati u praksi što znači uvođenje novih tehnologija. Osnovne i srednje škole koje rade po hrvatskom planu i programu, zahvaljujući strateškom programu i aktivnostima čiji je nositelj Sveučilište u Mostaru, kroz svoj Centar za informacije i tehnologije Sveučilišta u Mostaru (SUMIT), već su sada predvodnici procesa digitalizacije u Bosni i Hercegovini, procesa koji će ubrzati i pojednostaviti različite procedure u svim segmentima života, pa tako i u obrazovanju.
Nove tehnologije
Proces se provodi u četirima županijama - Zapadnohercegovačkoj, Hercegbosanskoj, Srednjobosanskoj i Posavskoj, a pregovori se trenutačno vode s Hercegovačko-neretvanskom županijom o uključivanju u navedene aktivnosti. Profesor na Sveučilištu u Mostaru i voditelj SUMIT-a Tomislav Volarić nedavno je u razgovoru za Fenu ukazao na niz prednosti koje donosi digitalizacija, podsjetivši kako su ove godine, primjerice, prvi put imali online upise. A nove beneficije tek dolaze, istaknuvši kako će mnogo toga biti digitalizirano. Volarić je naglasio i kako veliki broj škola koristi njihov dnevnik, na što su posebno ponosni, naglasivši kako učenici, a najviše roditelji, imaju koristi jer u realnom vremenu mogu vidjeti ocjene i izostanke. No, to je tek jedna od prednosti koje donosi ovaj proces koji će zasigurno rezultirati značajnim preobražajem školskog sustava i njegovom boljom pristupačnošću.
