Plodna zemlja Posavine othranila je brojne generacije, no na njoj ima mnogo potencijala i za razvoj jedne moderne grane – turizma, koji još uvijek čeka svoje vrijeme. Netaknuta priroda, samostani, biciklistička ruta Sava, živopisno i unikatno bogatstvo flore i faune, uz bogato kulturno povijesno nasljeđe kraja, samo je dio svega što Posavina pruža, piše Večernji list BiH.
Ako se k tome doda gastronomija, etnoponuda, lovni i ribolovni potencijali, puno je razvojnih i još uvijek neiskorištenih potencijala za razvoj turizma Posavine.
Zbog identificiranih bioloških vrijednosti na sjevernom dijelu Posavine pokrenut je projekt “Pelobates” zbog činjenice da je upravo na tom malom bh. području identificirana trećina sveprisutne faune vodozemaca i gmazova u BiH, pronađeno je oko 80 vrsta ptica, impozantna močvarna flora vodenih staništa i mnoge biljne i životinjske vrste koje upozoravaju na žurnost zaštite toga područja.
Bogata povijest
Takav je primjer sela Čardak, koje datira još iz 1813. godine, područja gdje je nekada protjecala rijeka Tolisa. - Ljetnikovac Husein-kapetana Gradaščevića bio je impozantan. Predstavljao je lovište jer je napravio umjetni otok na meandru Tolise na kojem su, uz lovište, bili voćnjaci, pčelinjaci, ribolovni dio. Nešto dublje u šumi ostaci su temelja, možda ostaci temelja objekata iz Osmanskog Carstva ili Babića ekonomije, to bi trebalo istražiti - objašnjava prof. povijesti Marko Matolić. Čardak kupuje gradačački trgovac Jovan Babić, a nadbiskup Stadler kasnije gradi samostan za časne sestre koje su se bavile opskrbom katoličkih škola. Samostan obuhvaća danas veliku površinu. Uređene vodene površine postale su bare koje skrivaju izumrle vrste ili one kojima to prijeti pa je, uz povjesničare, područje postalo predmet zanimanja i biologa iz Društva za zaštitu biodiverziteta Banja Luka. Danas je stari tok rijeke Tolise iznimno bogat bioraznolikošću, gdje su pronađene neke jedinstvene vrste. Jovica Sjeničić, predsjednik Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta Banja Luka, objašnjava da je s biološke strane područje zanimljivo zbog bogate raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta.
Ovo je jedan od različitih i mnogobrojnih ekosustava koji su nastali nakon presijecanja korita rijeke Tolise 70-ih godina prošlog stoljeća izgradnjom zapadnog lateralnog kanala. Došlo je do isušivanja tog dijela srednje močvarne Posavine (šamački prostor) i takva su staništa osuđena na nestanak i isušivanje. Glavni ugrožavajući čimbenik područja jest intenzivna poljoprivreda.
Endemska vrsta
- Ono što je pokrenulo projekt “Pelobates” Ane Ćurić iz naše udruge jest zanimljiv nalaz jedne vrste žabe - češnjače, Pelobates fuscus, jedini predstavnik vrste tog roda u BiH. Pronađena je jedna značajna populacija, vrlo važan doprinos u opstanku te vrste u BiH. Ta je vrsta sama po sebi zanimljiva jer ima paradoks metamorfoze. Pronalazili smo punoglavce veličine lopte, i do 20 cm, a karakteristično za nju je da veći dio života provodi zakopana u zemlju. Jedino je ovdje pronađena te u Brodu i oko Gradiške.
Osim ove vrste, ovdje je zabilježeno i oko 80 vrsta ptica. Većina vrsta vodozemaca i gmazova iz BiH, čak jedna trećina, prisutna je na ovako malom području. Sve je to razlog za proglašenje zaštićenog područja, što je u tijeku - kaže Sjeničić. Na kraju vratimo se na početak priče. Čardaci su nekada služili za uzbunjivanje stanovništva prilikom provala preko rijeke Save ili za zaštitu od poplava tako što bi se javljalo stanovništvu o izlijevanju rijeke. Danas posve druga slika. Ulaganje u turističku infrastrukturu, zaštitu bioraznolikosti i netaknutu prirodu moglo bi privući brojne posjetitelje, a time bi i gospodarstvo moglo imati koristi, slažu se i povjesničari i biolozi, no kako to biva u BiH, političari će i o ovome ipak kazati posljednju riječ. •
