Sporazumom o načelima izmjena i dopuna Izbornoga zakona BiH SDA i HDZ BiH, kao legitimni predstavnici bošnjačkoga i hrvatskog naroda u BiH, obvezali su se na provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava koje nameću otklanjanje nejednakosti i diskriminacije, kao i regulaciju pitanja političkog predstavljanja konstitutivnih naroda na svim administrativno-političkim razinama, i to do kraja godine, piše Večernji list BiH. Međutim, trenutačno političko ozračje ne daje mnogo prostora za optimizam i očekivanje kako će se to i dogoditi.
Važnost medijacije
Navedeni sporazum potpisan u lipnju najavio je neke nove vjetrove promjene te otvorio vrata rješavanju ključnoga političkog pitanja koje opterećuje odnose u državi već dugi niz godina, a to je problematika legitimnog predstavljanja, međutim, da bi se to dogodilo, potrebno je održati konsenzus do samoga kraja.
Dogovor bošnjačkih i hrvatskih političkih predstavnika ključna je pretpostavka koja će omogućiti da hrvatski narod konačno može birati svoje legitimne predstavnike u domove naroda i Predsjedništvo BiH, a isti je do sada uglavnom izostajao, no ovog puta sporazum je potpisan pod budnim okom predstavnika Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država. Samim time postoje jasno kako se obveze preuzete potpisivanjem neće moći predugo izbjegavati, a pogotovo s obzirom na činjenicu kako SAD u posljednje vrijeme prepoznaje potrebu rješavanja međunacionalnih odnosa u BiH. Tomu svjedoče i razgovori koje je s predstavnicima vlasti u Republici Hrvatskoj imao američki državi tajnik Mike Pompeo i tijekom kojih je jedna od ključnih tema bila odnos prema hrvatskom narodu u BiH. Ministar vanjskih poslova RH Gordan Grlić Radman ustvrdio je kako je Pompeo posvetio vrlo veliku pozornost razgovoru i apsolutno se oslonio na hrvatsko znanje i iskustvo te računa na podršku i upravo partnerski odnos RH kada se bude razgovaralo dalje o položaju hrvatskog naroda u BiH.
Dodajmo tomu i kako Zastupnički dom Kongresa SAD-a priprema rezoluciju u kojoj jasno “reafirmira suverenitet BiH i podržava jednakost naroda sukladno Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini”, čime dolazimo do zaključka kako je hrvatsko pitanje u BiH zaista internacionalizirano. No, za stvarni napredak potrebno je da legitimni predstavnici Hrvata i Bošnjaka ponovno pokušaju naći zajednički jezik kako bi promjenom Izbornoga zakona, koja će jamčiti legitimno predstavljanje, relaksirali međunacionalne odnose u Federaciji, a što je ključni preduvjet za relaksaciju ukupne političke situacije u državi. Poštivati sporazum o izmjeni Izbornog zakona zasigurno je pravi put u tom smjeru.
Europski put
Uostalom, na europskom putu BiH takvo što je i nužno, a o tomu svjedoči i nekoliko ključnih dokumenata europskih institucija. Europska komisija u dokumentu kojim je ocijenila zahtjev BiH za dobivanjem statusa kandidata istaknula je kako je potrebno da BiH obavi sveobuhvatan pregled izbornog zakonodavstva kako bi se osiguralo poštivanje odluka Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, dakle i odluke koja govori o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju. Istodobno, rezolucije Europskog parlamenta, pa tako i ona iz 2017., ističu kako BiH neće biti uspješna kandidatkinja dok se ne uspostave institucijski uvjeti te se poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornoga prava. •
Bake je srpski.