Slovenija će ispoštovati presudu Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po kojoj do sredine ove godine mora prihvatiti model za isplatu stare devizne štednje Ljubljanske banke štedišama u Hrvatskoj i BiH, ali će proteći još dosta vremena dok štediše ne dobiju svoj novac. To je potvrdila i Ana Polak Petrič, predstavnica slovenske vlade za pitanja sukcesije bivše Jugoslavije, navodeći kako isplata još neće početi i potrajat će više godina.
Isplatiti dug štedišama
Kako je potvrdila, do 16. siječnja Slovenija mora donijeti akcijski plan za izvršenje presude iz Strasbourga, a onda i (zakonske) mjere koje će omogućiti povrat deviznih depozita u Ljubljanskoj banci Zagreb i Ljubljanskoj banci Sarajevo, te dodala da za sada postoje samo “konture” modela načina isplate te da početak povrata stare štednje ne treba očekivati tijekom ove godine.“Očekivanja da će isplata započeti već sredinom ove godine, s određivanjem mjera potrebnih za isplatu, nemaju temelja. To od Slovenije ne zahtijeva ni sama presuda. U njoj se samo traži da Slovenija uspostavi mehanizam za povrat štednje kako bi taj proces mogao započeti, a trajao bi više godina”, navela je Polak Petrič. Prema presudi, Slovenija na isti način kako je prije 20 godina isplatila devizne štediše Ljubljanske banke u Sloveniji, mora to učiniti i sa štedišama u drugim bivšim republikama SFRJ. Oko 130 tisuća neisplaćenih štediša Ljubljanske banke u Hrvatskoj, kao i 165 tisuća štediša u BiH čekaju svoj novac.
Suradnja sa Sarajevom
Prema podacima Udruge štediša iz BiH, oko 300.000 štediša iz BiH i RH od Ljubljanske banke očekuju oko 185 milijuna eura, odnosno oko tri milijarde eura s kamatama.Već je formirana stručna skupina koju vodi slovensko ministarstvo financija i odredit će visinu kamata na glavnicu, a svatko tko smatra da ima pravo na povrat štednje prema presudi iz Strasbourga morat će dokazivati da je imao štednju u podružnici Ljubljanske banke i da je još danas vlasnik te štednje. Presuda Europskog suda prema njenim se riječima odnosi samo na štediše Ljubljanske banke Zagreb i Ljubljanske banke Sarajevo, i to na one koji u međuvremenu nisu bili isplaćeni u državama u kojima žive.Što se tiče broja štediša i načina kako će se “verificirati” jesu li svoju štednju već dobili, Polak Petrič je dodala da su evidencije za Ljubljansku banku Zagreb “korektne”, dok će u pogledu Ljubljanske banke Sarajevo biti potrebna suradnja s vlastima u Sarajevu.To je potrebno kako bi se iz postupka ostvarenja prava na isplatu isključili oni štediše Ljubljanske banke Sarajevo koji su “već bili isplaćeni u okviru privatizacijskih postupaka”, objasnila je slovenska dužnosnica. Prema njenim riječima, prihvaćanjem presude i isplatom devizne štednje Ljubljanske banke Slovenija ne odustaje od svog gledanja na pitanje sukcesije bivše SFRJ jer ona to i dalje drži sukcesijskim problemom, navodeći da se presudom “ne zatvaraju vrata za konačnu razdiobu dugova SFRJ, jednom kad do toga dođe”, jer se tom presudom suda u Strasbourgu “postavlja pitanje je li na Sloveniju pao nepravedno velik udio duga bivše SFRJ.Očekuje se kako će nakon formiranja nove vlade u BiH doći do novog sastanka o pitanju sukcesije predstavnika vlada svih sljednika bivše SFRJ koji su se zadnji put sastali još 2009. godine.
